Sindikat traži od Vlade USK-a da prihvati izmjene Standarda i normativa u visokom obrazovanju

Samostalni sindikat visokog obrazovanja i znanosti Unsko-sanskog kantona (SSVOiZ USK) na sjednici je uputio prijedlog vezan za plaće radnika – nastavnika i saradnika shodno primjeni odredbi člana 19. iz Standarda i normativa za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području tog kantona. Ovim prijedlozima Senat i Sindikat ukazuju na nepravilnosti i neusklađenosti navedenih Standarda i normativa sa odredbama Kolektivnog ugovora gdje se, kako tvrde, nanosi velika šteta Univerzitetu u Bihaću.

Tim povodom SSVOiZ USK traži od Vlade USK-a da u narednih 15 dana prihvati prijedlog o izmjenama Standarda i normativa u visokom obrazovanju koje je prema Vladi upućen od Senata Univerziteta u Bihaću.

"Odredbe važećih Standarda i normativa u dijelu koji je vezan za plaće radnika, kao i optimalno opterećenje nastavnika i saradnika nisu usaglašeni sa odredbama Kolektivnog ugovora, a što je trebalo biti jer su navedeni zakonski akti doneseni u periodu juni-august 2022. godine i u izradi oba podzakonska akta je bilo u potpunosti uključeno resorno ministarstvo koje je bilo ključno za donošenje navedenih akata", kaže predsjednik SSVOiZ KO USK-a Redžo Hasanagić.

Kako navode iz Sindikata, u jednom od bitnijih članova, u trenutnim Standardima i normativima, stoji da se vrednovanje sati vježbi - kada se njima dopunjuje osnovna norma nastavnika - drugačije tretira u odnosu na sat predavanja.

"To u prijevodu znači da se jedan sat održanih vježbi u normi nastavnika računa kao pola sata, ovakav način diskriminacije nema uporišta u zakonu. Također, dio vrednovanja norme nastave sa manjim brojem studenata, odnosno ako nastavu sluša broj studenata manji od pet. Ovim stavom dolazi do umanjivanja sati predavanja i vježbi tj. jedan sat predavanja ili vježbi se vrednuje kao pola sata", pojašnjava Hasanagić

Dodaje kako ovakva nastava ni pokojem osnovu ne može biti vrednovana u odnosu na nastavu koja se izvodi za veći broj studenata jer to predstavlja diskriminatorni osnov te se postavlja pitanje razlike izvođenja nastave kod različitog broja studenata.

"Ovakava odredba ovog člana bi sasvim sigurno uticala i na smanjenje kvaliteta rada visokoškolskih ustanova. Potrebno je naglasiti da je u članu 39. standarda i normativa normirano da će se obračun i isplata plata za zaposlenike Univerziteta vršiti u skladu sa ovim standardima i normativima nakon njihovog stupanja na snagu, što je suprotno navedenim odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora", navode iz Sindikata.

Standardi i normativi, kada je u pitanju nenastavno osoblje, samo utvrđuju broj zaposlenika administrativno-tehničkog i pomoćnog osoblja procentualno, radnika studentskih službi na bazi broja upisanih studenata, bibliotekara na bazi broja korisnika biblioteke, te ne mogu biti akt na osnovu kojeg će se, kaže Hasanagić, vršiti obračun i isplata plaća radnika Univerziteta.