Planirani plinovod od Bijeljine na sjeveroistoku do Banjaluke i Novoga Grada na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH) zaustavljen je na rijeci Drini.
Dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, odbijaju i zvanično raspravljati o ugovoru između BiH i Srbije koji bi omogućio njegovu izgradnju.
Član Predsjedništva iz Republike Srpske (RS) Milorad Dodik šest puta je od 22. jula do 28. oktobra 2022. godine predlagao da se ugovor stavi na dnevni red sjednice i da se usvoji, što su Džaferović i Komšić odbili.
Bez suglasnosti sva tri člana Predsjedništva BiH i potpisanog bilateralnog ugovora plinovod ne može prijeći državnu granicu.
Tim plinovodom bi ruski plin preko tzv. Turskog toka još jednim smjerom ulazio u BiH. Bio bi namijenjen isključivo potrošačima u entitetu Republici Srpskoj (RS). Stotinjak miliona eura potrebnih za gradnju bi trebao osigurati Gazprom.
Planirano je da ga koriste rafinerije Brod i Modriča koje su u ruskom vlasništvu, a koje bi gradile i jednu od pet planiranih plinskih termoelektrana. Plin bi koristila i domaćinstva za grijanje, te drugi industrijski potrošači.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da Bosa i Hercegovina treba slijediti Evropu i riješiti se ovisnosti o ruskim plinu.
"Naša politika snadbijevanja energentima, mora se naslanjati na politiku Evropske unije (EU) i biti utemeljena na činjenici da se BiH nalazi u procesu EU integracija. Da je BiH dio EU energetske politike, potvrđeno je i tokom posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen", kazao je Šefik Džaferović za RSE.
BiH ima samo jedan plinovod koji ulazi u BiH kod Zvornika i ide dalje prema Sarajevu i centralnoj Bosni, a njime teče ruski plin iz "Turskog toka".
EU nudi novac za rješavanje ovisnosti o Rusiji
Predsjedništvo BiH je 28. oktobra uoči susreta s predsjednicom Evropske komisije održalo posljednju sjednicu u ovom sazivu, na kojoj je Dodik ponovno pokušao uvrstiti tu tačku dnevnog reda što su odbili Džaferović i Komšić.
Von der Leyen je u Sarajevu predstavila "Paket energetske potpore za Zapadni Balkan", vrijedan 500 miliona eura, namijenjen izgradnji infrastrukture kojom bi se poboljšala energetska sigurnost te smanjila ovisnost o ruskim energentima.
Džaferović je za RSE naglasio da je interes BiH izgradnja "Južne interkonekcije", kojim bi se BiH spojila s mrežom hrvatskih i evropskih plinovoda, te kaže da se izgradnja tog plinovoda prema jugu BiH uklapa u ovaj okvir.
Džaferović smatra da se prije glasanja o spomenutom sporazumu sa Srbijom, prvo mora utvrditi politika opskrbe plinom za cijelu BiH i u skladu s tim politikama donijeti odgovarajuće propise kojima se definiraju prava i odnosi.
"Sve ovo treba pripremiti Vijeće ministara, a onda dolazi izjašnjenje Predsjedništva, a ne obratno. Ne možemo pristupati selektivno samo pojedinim entitetima i bez zakonskih propisa, već moramo provesti ove projekte na osnovu zakona i utvrđenog energetskog paketa za sve dijelove BiH", kazao je Džaferović za RSE obrazlažući razloge za odbijanje da se ugovor sa Srbijom uopće nađe na dnevnom redu sjednice.
Dodik se nakon posljednje sjednice osvrnuo na "blokade iz Federacije", te najavio kontramjere.
"Dok smo mi u vlasti neće proći nijedan projekat u BiH dok se ne odobri pitanje prolaska gasovoda za Banjaluku", kazao je Dodik.
On je o gradnji plinovoda ranije razgovarao i s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, posljednji put 20. septembra ove godine.
"Gazprom će biti garant za sredstva koja će se angažovati preko banaka da se izgradi taj gasovod, plus dvije gasne elektrane na prostoru Republike Srpske", kazao je uoči puta u Moskvu.
'Visoki prioritet' za RS
Plinovod "Nova istočna interkonekcija BiH – Srbija", kako se formalno zove, bio bi dug 325 kilometara, kapaciteta milijardu kubnih metara godišnje, a koštao bi oko 120 miliona eura.
Vlada entiteta Republika Srpska je ovaj plinovod 30. maja 2019. godine proglasila "nacionalnim projektom od strateškog značaja", te je označen "visokim prioritetom".
Plinovod bi gradile kompanije Gas Res iz Banje Luke i Srbijagas iz Novog Sada. Srbijagas je u vlasništvu Vlade Srbije i ima 39,1 posto dionica Gas Resa.
Dvije firme su 16. marta 2021. potpisale sporazum o izgradnji. Narodna Skupština Republike Srpske uvrstila je ovaj plinovod u Plan parcelacije zemljišta kojim bi išao s autoputom od Banje Luke do Bijeljine.
Direktor kompanije Gas Res Ljubo Glamočić kazao je za RSE da će "više vremena trebati da se završe 'papiri' nego za samu izgradnju".
"Kroz Srbiju je više od 400 kilometara gasovoda izgrađeno za jednu građevinsku sezonu. Taj plinovod kroz Srbiju je duži, deset puta većeg kapaciteta i složenije prateće infrastrukture. Ovaj naš bi prolazio kroz Posavinu i ravnicu i bio bi brže izgrađen", kazao je Glamočić.
On je istaknuo da ne razumije "blokade iz Federacije BiH i kritike da gasovod nema ekonomske logike i opravdanosti".
"Odakle ljudi u Sarajevu sada dobijaju gas i na šta se griju. Kad smo zimi na vrhuncu potrošnje, trenutni gasovod ne može se zadovoljiti potrebe ni sadašnjih potrošača u BiH. Od potrošača iz Republike Srpske se traži da naprave ustupak i štede gas da bi se narod u Sarajevu mogao grijati", kazao je za RSE Ljubo Glamočić, direktor kompanije Gas Res.
On navodi kako su vlasti u Republici Srpskoj prilikom planiranja autoputa od Banje Luke do Bijeljine i dalje kroz Srbiju, predvidjeli da usporedno s njim ide i plinovod. Naglasio je da su "dešavanja oko Ukrajine i Rusije dosta toga usporila, ali da se na projektu bez obzira na sve nastavlja raditi".
"Definisano je dosta detalja, uključujući i prelaz preko Drine. Uskoro će biti raspisan konkurs za izradu studije i idejnog projekta na osnovu kojeg će se izraditi projekta dokumentacija i raditi eksproprijacija", kazao je Glamočić za RSE.
Isplati li se gradnja plinskih elektrana?
Vlasti u Republici Srpskoj planiraju izgradnju pet plinskih termoelektrana, od čega tri na sjeveru, jednu za istoku BiH i jednu na planini Jahorini, nadomak Sarajeva.
Ognjen Marković, stručnjak za energetiku i član ReSET Centra za održivu energetsku tranziciju u BiH, kazao je za RSE da je vrlo riskantno upuštati se u gradnju plinskih termoelektrana u trenutku kad niko ne može procijeniti kako će se u idućih deset godina kretati cijene gasa..
"Mi danas ne možemo izračunati isplativost gradnje takvog objekta kad ne znamo osnovnu stvar, a to je kretanje cijene gasa. S druge strane, BiH kroz izgradnju hidroelektrana, vjetroelektrana i solarnih elektrana, pa i rekonstrukcijom postojećih termoelektrana i prebacivanjem na biomasu može pokriti potrebe za strujom i izvoziti viškove", smatra Marković.
