Iz USK predlažu kako suzbiti poskupljenje brašna

Unsko-sanski kanton je mali proizvođač pšenice sa oko 10 posto od ukupne površine ili 10.000 hektara zemljišta koje se godišnje zasije. U to spada i zob, ječam tritikal i heljda. Na pšenicu otpada oko 20-30 posto i uglavnom je ovdašnji zemljoradnici koriste za vlastite potrebe. Površine u ovom dijelu BiH, inače, nisu pogodne za pšenicu jer se radi o brdsko-planinskom predjelu.

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona Sulejman Kulenović kaže da su za njihove prilike ostvareni prihodi, prema izvještajima koje su dobili od općina, fantastični. 

"Uspjelo se posijati prije ovih enormnih poskupljenja i ostalog. Po meni lično, ove cijene koje se najavljuju donekle su nerealne, iako BiH dosta toga uvozi i zavisimo uvelike od svjetskog tržišta. Najviše uvozimo iz Mađarske i Srbije", kaže za Fenu ministar Kulenović, komentirajući svakodnevna poskupljenja osnovnih životnih namirnica, posebno najavu mlinara o mogućem ponovnom poskupljenju brašna i pekarskih proizvoda.

Kulenović je mišljenja da je država ta koja svojim djelovanjem i propisima može regulisati cijene, tako što će ograničiti ili smanjiti PDV, ukinuti akcize na gorivo, umanjiti cijenu pšenice i brašna.

Kako navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH, površine pod kojima je bila zasijana pšenica u 2022. godini iznosile su nešto više od 51 hiljade hektara, te je prosječan prinos iznosio 5,46 tona po hektaru.

"Na osnovu navedenih preliminarnim podataka možemo zaključiti da je godišnji prinos pšenice 278.711 tona, a da su godišnje potrebe za pšenicom i preko 550.000 tona. Stoga je zasigurno da je Bosna i Hercegovina zavisna od uvoza, gdje gotovo kompletan uvoz dolazi sa tri susjedna tržišta Mađarske, Srbije i Hrvatske", rekli su Feni iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Ističu da će cijena pšenice na susjednim tržištima, zatim cijene transporta, skladištenja, ambalaže, te energenata koja se koristi u domaćim pogonima za preradu žita, zasigurno biti faktori koji će formirati cijenu brašna, a naposljetku i pekarskih proizvoda u BiH.

Prema informacijama Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost ukupnog izvoza pšenice i brašna od pšenice u prvih devet mjeseci 2022. godine iznosila je 20,1 miliona KM, što je za 8,7 posto manje od izvoza u istom periodu 2021. godine, kada je ukupni izvoz iznosio 22 miliona KM.

Vrijednost ukupnog uvoza pšenice i brašna u prvih devet mjeseci tekuće godine iznosila je 167,2 miliona KM, što je za 58,6 posto više od uvoza u istom periodu 2021. godine kada je iznosio 105,4 miliona KM.

"Kada posmatramo uvoz količinski u devet mjeseci 2022. godine, primjećujemo gotovo neznatno povećanje od 0,9 posto, što dovodi do zaključka da je količinski robna razmjena gotovo na istom nivou, te da se samo radi o povećanju prosječne uvozne cijene. U prvih devet mjeseci 2022. uvezeno je 208 hiljada tona pšenice u vrijednosti od 140,8 miliona KM, dok je pšeničnog brašna uvezeno 32,1 hiljade tona u vrijednosti od 26,4 miliona KM", kažu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Pokrivenost uvoza izvozom u devet mjeseci 2022. iznosio je svega 12 posto. Prosječna izvozna cijena po jednoj toni brašna u devet mjeseci 2022. iznosila je 1.038 KM, dok je u istom periodu prošle godine iznosila 657 KM. Prosječna uvozna cijena po jednoj toni brašna u devet mjeseci 2022. iznosila je 822 KM, dok je u istom periodu 2021. godine ona iznosila 510 KM.

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić pojašnjava da će se bilo koja kretanja na svjetskom tržištu odraziti i na našu državu, a u konačnici i na građane.

"Građanima se može pomoći na način da se dio viška prikupljenih sredstava od poreza, koji su rezultat inflacije, usmjeri i vrati prema onima kojima je pomoć najpotrebnija, ali s druge strane, trebalo bi donijeti mjere poput subvencije cijene goriva, ili kroz ukidanje akciza, kako se novi rast energenata ne bi lančano odrazio i na rast cijena drugih proizvoda", poručio je.