Dok se građani guše u smogu: "Fond za zaštitu okoliša prikupi preko 30 miliona"

Konačno možemo odahnuti, barem kratko. Danas Sarajevo nije bio jedan od najzagađenijih gradova svijeta. To, nažalost, ne znači da zrak nije bio štetan. Rješenja zasad nema.

Neslavnoj listi zagađenog zraka, tradicionalno ostajemo vjerni. Kvalitet vazduha koji udišemo, odavno ima prefiks ne, a i građani su odavno svjesni toga.

"Ja loše podnosim, zato što ja imam inače probleme s tim. Sad koristim pumpicu", požalili su nam se neki.

"Vidljivo je da ljudi sve češće na te neke kraće rute koriste automobile, to bi se moglo promijeniti. Ljudi više ne paze ni šta lože, loži se ono što je jeftinije", primjetili su građani.

No, oni ekološki svjesniji, prvo očiste u svom dvorištu. Elektrotehnički fakultet u Istočnom Sarajevu okrenuo se solarnoj energiji koju sam proizvodi, a sarajevska Druga gimnazija projektu utopljavanja zgrade.

"Ove godine urađena je fasada, promijenjeni su termo-ventili na radijatorima, na taj način se štedi energija. Predviđeno je da se uradi i led rasvjeta i na taj način da se potroši manje energije", rekao nam je direktor sarajevske Druge gimnazije Seid Alibegović.

Ugalj je ipak, mnogima prva i jedina opcija. Gust saobraćaj 30% pogoršava kvalitet vazduha, a važnu ulogu odigrao je i geografski položaj.

"Većina ljudi kod nas živi u kotlinama, gdje se iznad njih doslovno dva sloja različitih temperaturnih vrijednosti zraka nađu jedan iza drugog, oni se ponašaju kao poklopac na loncu. Kapaciteti naših kotlina, pogotovo sarajevske i zeničke kotline, su jako mali i one se za 24 sata napune toksičnim materijama", pojasnio je Enis Omerčić iz FHMZ-a.

U Tuzlanskom kantonu, tačnije u Lukavcu, nekoliko puta se protestima upozoravalo na ogromnu koncentraciju štetnih čestica. Situacija je nepromijenjena.

Alarmi za uzbunu odavno su upaljeni. Moguća rješenja su obnovljiva energija, kvalitetniji javni prevoz, utopljavanje objekata. Ali, značajnijih pomaka još uvijek nemamo.

"Obično se kaže da je problem novac, međutim novaca ima. Mi imamo Fond za zaštitu okoliša koji godišnje preko 30 miliona maraka prikupi, ta sredstva se ne troše baš namjenski. Da su se trošila do sad, mi bismo već riješili dosta problema. Međutim, ta se sredstva rasipaju, nema strateškog pristupa", konstatovao je Samir Lemeš iz Udruženja eko forum Zenica.