Najveća žitnica u BiH odustaje od proizvodnje, gasi se i uzgoj krava

Poplave, suše, na koncu inflacija stvorili su brojne probleme u Semberiji i za tamošnje poljoprivrednike, koji najavljuju i gašenje žitnica, ali i prodaju stoke. U posljednjih nekoliko godina proizvodnja se značajno smanjuje. Najveći problem je neisplativost proizvodnje.

Semberija je decenijama najveći proizvođač kukuruza i pšenice. U posljednjih nekoliko godina proizvodnja se značajno smanjuje. Najveći problem je neisplativost proizvodnje zbog visokih cijena đubriva, a nakon toga odlazak stanovništva. Šta su rješenja, pogledajte u ovosedmičnoj istrazi O Kanala.

Da bi opstao i živio od poljoprivrede Semberac Milenko Nikolić se bavi sa nekoliko poljoprivrednih djelatnosti. Proizvodnja mlijeka i tovnih junadi su primat na njegovom gazdinstvu.

"Imam muznih krava, imam tovnih junadi. Bikove sam isporučio prije par dana, jednu turu, evo sprema se i druga. Planiram sad oko nove godine da ubacim još 6-7 teladi pošto pravim ciklus od tri ture u godini, svakih tri četiri mjeseca je isporuka od 7-8 komada. Imam i otkupnu stanicu mlijeka. Proizvodnja je moram reći malo smanjena u odnosu na prošle godine. Na to se odrazila visoka cijena hrane", rekao je Milenko Nikolić, Bijeljina.

Da bi prehranio stoku Nikolić godišnje obrađuje oko 6 hektara zemljišta. Jedan je od onih koji je značajno smanjio obradive poivršine. Razlog, naravno novac.

"Cijene mineralnih đubriva, cijene sjemena, cijene nafte, sve je otišlo u tačku tako da ne znam ni kako ovo obradim onako kako treba da se radi", dodaje Nikolić.

Semberska sela predstavljaju najveću žitnicu u Bosni i Hercegovini, koja bi uskoro mogla ostati pusta. Zbog loših prilika u proteklih sedam godina od posla je odustao oko deset hiljada osoba.

"U Semberiji ovdje kao najvećoj žitnici u BIH ljudi odustaju od proizvodnje, rasprodaju stočni fond. Šta će se desiti, desiće se da ćemo mi ostati bez hrane jer kad ovdje u Semberiji ne proizvodi se hrana u punom kapacitetu i nema svoj značaj onda šta reći za ostatak BiH. Događa se da su proizvođači rasprodali stočni fond, da pokušavaju smanjiti u sred ove inflacije. Ljudi pokušavaju smanjiti i bježe od toga, nije vrijeme za neka velika ulaganja bez obzira što to neki ne vide", izjavio je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije.

Milorad Jevtić jedan je od onih koji uz naporan rad uspijeva opstati u poljoprivrednoj proizvodnji. Uzgaja muzne krave i svinje. On kaže kako je za opstanak ove proizvodnje ključan angažman mladih ljudi.

"Čovjek koji nema šta drugo mora da se time bavi, dok mladi sve više napuštaju to. Idu u svijet traže budućnost, da li je bolje ili nije oni će vidjeti. Ovdje sigurno vlada nesigurnost neka i politička i svakakva, evidentna je nebriga o mladim ljudima, žalosno. Ja imam dvadeset goveda i oko 30 svinja, borim se da opstanem", rekao je.

Tamošnji poljoprivrednici prstom upiru u nadležne sa svih nivoa vlasti koju su, kako tvrde, svojim politikama omogućili prekomjeran uvoz svih proizvoda u BiH. Prekomjeran uvoz svega i svačega, sada dolazi na naplatu.

"Ući u to, ulagati, a na kraju se ne zna ishod a država ne stoji iza tebe. Džaba oni sada daju poticaje i veće budžete to dok dođe do izražaja to će inflacija pojest", dodaje Bakajlić.

 "Držat muzne krave i količinu mlijeka je ogroman posao to znamo samo mi koji se bavimo time. Ljudi ne znaju da jedna krava kada se oteli treba čekati tri godine da se to tele ponovo stavi u proces, da se ponovo tele. Sa ovom cijenom otkupa zaista se nema računa proizvoditi ni mlijeko ni ništa, ali narod se uzda bit će bolje", kaže Nikolić.

A, da bi bilo bolje, neophodno je da država stane iz poljoprivrednika, ne skromno kao do sada nego odlučno i bez kalkulacija, inače Semberija će za par godina prepoloviti hektare obradivog zemljišta.

"Mi imamo svake godine poticaj na to regresirano gorivo stim da je cijena nafte zaista visoka i ne mogu ljudi da se uklope u kalkulaciju obzirom da se goriva u Semberiji troši mnogo", kaže nam Nikolić.

"Treba da se donese odluka da se uvede plavi dizel za poljoprivrednike, da se zaštiti domaća proizvodnja, da bi ljudi bili sigurniji u proizvodnju. Danas je samo moderno biti političar i sjesti u neku fotelju. O poslu, radu i seljaku niko ne misli", stav je Save Bakajlića.

 Da je Semberija na izdisaju, kada je u pitanju proizvodnja hrane i bavljenje poljoprivredom govori podatak da je u selima Semberije 2015. godine egzistiralo više od 12 hiljada poljoprivrednih proizvođača, dok ih je danas ostalo tek dvije i po hiljade.