Bosna i Hercegovina je prelijepa zemlja s ogromnim prirodnim resursima za razvoj i konkurentnost domaće poljoprivrede. Fenomen prekomjernog uvoza svega i svačega, a naročito proizvoda koje možemo napraviti sami, otvara pitanje zašto više ne vrednujemo domaće bogatstvo i cijenimo domaću proizvodnju. Poticaji države za domaće proizvode su potrebni, ali ne i dovoljni. Trebat će mnogo više rada da zaštitimo i kupujemo domaće.
Suša uzela danak
Teška godina za domaće poljoprivredne proizvođače. Sjetva skupa, a prije žetve suša je uzela danak. Pa umjesto ubiranja plodova, izvjesnije je zbrajanje štete.
"Paradajz je, recimo, stigao prije vremena i prije će i proći. Kad bude trebao za kuhanje, možda ga neće ni biti i bit će na cijeni, ali će zato oni da uvezu pa opet mi nećemo dobro proći", kaže Mile Živanović, poljoprivredni proizvođač.
Uvozi se čak 80 posto hrane. Žitarice, voće, povrće, mlijeko, meso. Ono što je potrebno, ali i ono što već imamo. Tako nastaje višak u domaćoj proizvodnji koji je u konačnici šteta na račun proizvođača.
"Mi smo sposobni proizvesti pa makar 80 - 90% potreba ove države, bar takvu zemlju imamo, vrijedne ljude, nezagađenu zemlju jer relativno to imamo, statistika to najbolje pokazuje. Sad imamo milion hektara neobrađene zemlje", rekao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Gašenje proizvodnje
Neiskorišteni kapaciteti, propadanje domaće hrane, lančano i posljedično vode do odustajanja i gašenja proizvodnje.
"U Semberiji smo nekad imali 12 hiljada poljoprivrednih proizvođača, sad smo ispod tri hiljade. Na kraju kad se sve sumira, opet je nastradao poljoprivrednik, ali na kraju će nastradati potrošač", smatra Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Jer što je teži put proizvoda od polja do trpeze, to će i cijene biti više. A, dok poljoprivrednici očekuju pomoć nadležnih, resorni ministar u Federaciji objašnjava da se prema zakonu procedura naplate štete pokreće od lokalnog ka višim nivoima vlasti.
"Općine koje proglase stanje prirodne nepogode su dužne oformiti komisiju za procjenu šteta i u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima isplatiti nastale štete. Pratit ćemo stanje u ovoj oblasti i ukoliko neke od općina/gradova proglase stanje, vjerujem da će isto razmatrati kantoni, a onda i Federacija BiH", poručio je Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH (NiP).
Investiranje države u poljoprivrednu proizvodnju nije nikakav luksuz
Poticaji su dobra injekcija domaćoj proizvodnji. Iz godine u godinu, u budžetu je više sredstava. Vlada Federacije odobrila je 190 miliona maraka.
"Sredstva jesu već operativna, problem je što se budžet kasno usvoji, pa onda dok se uradi program, pravilnik, sve su to procedure koje kantoni, Federacija, guraju do zadnjeg oni svoje rokove poštuju, 30 - 60 dana pa onda dođe vrijeme kad se poticaju počnu isplaćivati u nevrijeme", dodaje Bićo.
Više ulaganja, ali prije svega neophodno je pozicioniranje poljoprivrede na ključnu poziciju razvoja i jačanja države.
"Investiranje države u poljoprivrednu proizvodnju nije nikakav luksuz, to je strateška nužnost, to je ono što svaka država mora prepoznati jer hrana je temelj svakog društva. Kroz ulaganja u poljoprivrednu osiguravamo nova radna mjesta, osiguravamo da ruralne sredine ne budu zapuštene. Svaka marka koja je uložena u našeg domaćeg proizvođača ostaje u BiH, nije oprezivana negdje vani, hrani naše porodice, čuva naša sela od izumiranja, pritom osiguravamo prehrambenu sigurnost", istakao je prof. Muhamed Brka, dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA.
"Ako želite da zaštite domaću proizvodnju, ona mora biti subvencionisana onoliko koliko je razlika između toga što vi priznajete i onoga što je koštalo da se nešto proizvede, inače ćemo ostati bez proizvođača", tvrdi ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Tako slabi proizvodnja, a s njom i država. Gdje su oranice opustošene, sve je manje i ljudi. Tužna je to slika države koja ima sve, i zemlju i vodu i klimu, ali zbog rascjepkanosti sistema, loše upravljanje stoji na putu punom potencijalu.
