Hrana iz uvoza dominira u BiH: Za šest mjeseci uvezeno 2,4 milijarde KM

Bosna i Hercegovina i dalje se u velikoj mjeri oslanja na uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, što potvrđuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH. Za prvih šest mjeseci ove godine na domaće tržište plasirani su proizvodi iz uvoza vrijedni oko 2,4 milijarde KM.

Istovremeno, vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosila je 579.194.040 KM.

Podaci su objedinjeni u dokumentu „Poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH“, a obuhvataju kategorije poput životinja, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, povrća, voća, kafe, žitarica, sokova, alkohola i drugih prehrambenih proizvoda.

Prilikom analize podataka izuzete su stavke koje se odnose na duhan i cigarete, hranu za životinje, biljne materijale za pletarstvo, kao i sadnice povrća i voća, lukovice i rezano cvijeće.

Najviše poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH je uvozila iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Nizozemske, Njemačke i Mađarske.

Kada je riječ o izvozu, među najznačajnijim tržištima bili su Hrvatska, Srbija, Turska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Italija.

Od čega BiH najviše zavisi?

Analiza Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuje da se najveći dio uvoza posljednjih godina odnosi na žitarice, meso, alkoholna i bezalkoholna pića, hranu za životinje i južno voće.

"Analizirajući uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu posljednjih nekoliko godina, vidimo da je on u najvećem dijelu orijentisan na uvozu: žitarica, mesa, alkoholnih i bezalkoholnih pića, hrane za životinje i južnog voća, mada ne možemo zanemariti ni ostale kategorije proizvoda, jer je tržište u BiH u velikoj mjeri zavisno od drugih tržišta", navodi se u analizi.

Velika zavisnost od uvoznih proizvoda, prema riječima domaćih poljoprivrednika, dodatno otežava položaj proizvođača u BiH.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u Republici Srpskoj, kaže da povećanje uvoza direktno utiče na domaću proizvodnju.

"Tada se domaći farmeri nađu u vrlo teškoj situaciji i onda je to lančana reakcija koja jednostavno usporava naš razvoj. Vlasti u BiH ne vode računa o tome. Domaći proizvođači ne mogu na ovakvim osnovama da budu konkurentni tom mesu", kaže on.

Prema njegovim riječima, problem nastaje posebno kada se na tržištu Europske unije pojave viškovi mesa koji potom, zbog nižih cijena, završavaju na tržištu BiH.

Maljčić smatra da trenutna situacija dugoročno može ugroziti domaću proizvodnju.

"Jednog dana će to doći na naplatu", rekao je on, dodajući da je zbog svega toga upitna domaća proizvodnja u budućnosti.

Poljoprivrednici traže veću podršku domaćoj proizvodnji

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, smatra da je veliki uvoz posljedica dugogodišnjeg nedovoljnog ulaganja u domaću poljoprivredu.

"Opštepoznato je da mi ne proizvodimo ni za 20 odsto potreba građana. Toliko se proizvede, sve ostalo je uvoz. Međutim, to se može popraviti. Prije rata smo proizvodili 80 odsto, a uvozili 20 odsto. Žalosno je ako znamo da imamo Semberiju, Posavinu, Glamoč, koji je poznat po krompiru, a mi uvozimo krompir. Imamo jug", kaže Bićo.

On ističe da BiH, prema njegovom mišljenju, ima potencijal za proizvodnju znatno većeg dijela hrane potrebne domaćem stanovništvu.

"Država treba da zauzme stav šta hoće, da budemo ovisnici o uvozu i da ovisimo o svjetskom smeću ili da se okrenemo vlastitoj proizvodnji i da budemo praktično neovisni", navodi on.

Podaci o gotovo 2,4 milijarde KM uvoza naspram oko 579 miliona KM izvoza tako ponovo otvaraju pitanje odnosa države prema domaćoj poljoprivredi i mogućnosti smanjenja zavisnosti od hrane iz drugih zemalja.