
Foto: Ilustracija
06.08.2026 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Nezavisne novine
Ekstremne vrućine i suša već uništavaju usjeve širom BiH. Poljoprivrednici upozoravaju na pad prinosa i mogući rast cijena hrane.
Ekstremno visoke temperature koje posljednjih dana pogađaju Bosnu i Hercegovinu već su izazvale značajne štete na poljoprivrednim kulturama, a proizvođači upozoravaju da bi nastavak sušnog perioda mogao dodatno smanjiti prinose i dovesti do novih poskupljenja hrane.
Prema riječima poljoprivrednika i predstavnika udruženja, posljedice su već vidljive na ratarskim i povrtlarskim kulturama, dok se proizvođači suočavaju i s visokim troškovima proizvodnje, što dodatno opterećuje sektor.
Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, kaže da je stanje na terenu veoma ozbiljno.
"Tokom zadnjih četiri-pet dana na udaru su sve kulture - od ratarstva, odnosno kukuruza, suncokreta i soje, pa do povrća, paprike i paradajza. Dolazi do pregorijevanja biljaka, odnosno ta masa lista nije u mogućnosti da zaštiti od ovako ekstremnih temperatura pa dolazi do pregorijevanja plodova", objašnjava Ilić.
On upozorava da bi produžetak toplotnog talasa mogao imati velike posljedice, prvenstveno kroz pad prinosa i slabiji kvalitet proizvoda.
Govoreći o mogućem rastu cijena, Ilić navodi:
"Pretpostavke su takve. Međutim, nama cijene diktira uvoz. Slušamo da je i u okruženju situacija slična ili identična, pa je vjerovatno za očekivati", navodi on.
Poljoprivrednici očekuju rast cijena hrane
Slična situacija zabilježena je i u Federaciji Bosne i Hercegovine. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo ističe da su posljedice visokih temperatura već primjetne na kukuruzu, voću i povrću.
"Cijene će rasti i da nije ove suše. Sjetva se radila po visokim cijenama, inputi su bili katastrofalno skupi… Gorivo, đubriva… Sve će se to u konačnici cjenovno odraziti", kaže Bićo za "Nezavisne novine".
Poljoprivrednik iz Tuzlanskog kantona Enes Hasanović navodi da je suša posebno pogodila dio usjeva kukuruza.
"Onaj kukuruz koji je posijan u proljeće, on se dobro drži, ali ovaj kukuruz koji je posijan poslije tritikalea, od njega nema ništa. To se uvrnulo, nema 30 cm, nije više narastao. Uvrnuo se, nema od njega ništa. Ako potraje ovakva suša, od onoga što je posijano, a posijano je dosta poslije tritikalea, nema ništa. Neće biti prinosa nikakvog", kaže Hasanović.
Dodaje da bi zbog smanjenih prinosa velike farme mogle ostati bez dovoljno stočne hrane.
Osim suše, štetu je voćarima na području Tuzlanskog kantona pričinio i led.
"Što se tiče voća, ovdje je led učinio svoje. Nema kruške ni jabuke koja nije načeta, i sad samo trune", dodaje on.
Hasanović smatra da će se svi navedeni faktori odraziti i na cijene proizvoda.
"Sigurno je da će doći do poskupljenja svega. Kod nas u Tuzlanskom kantonu je gorivo došlo na 3,5 KM, a pored goriva tu je i suša. Sve se urotilo protiv čovjeka", ističe on.
Stručnjaci pozivaju na hitne mjere
Na nepovoljne vremenske prilike upozorio je i Republički hidrometeorološki zavod u sedmičnom Agro-biltenu.
"Visoke temperature vazduha bez padavina u narednom periodu će uzrokovati probleme pri uzgoju jarih usjeva. Zbog visokih temperatura vazduha i dugotrajne insolacije preporučuje se navodnjavanje, naročito kod biljaka sa plitkim korjenovim sistemom", navodi se u biltenu.
Predsjednica Udruženja građana "ToPeeR" iz Doboja Snežana Šešlija upozorava da se pitanju suše i njenim dugoročnim posljedicama ne posvećuje dovoljno pažnje.
"Mislim da već sada ima izuzetno ozbiljne posledice. Ako se osvrnemo na pijačnu ponudu, vidimo da je ona skoro prepolovljena. Ljudi koji prodaju svoje domaće proizvode kažu da je već sada prepolovljena proizvodnja. Paradajz se osušio, krastavce ne beru. Nisu uspeli da ih spasu. Ukoliko Vlada nešto ne preduzme, ali ne deklarativno, već stvarno, ukoliko se ne donesu mere koje podrazumevaju obezbeđivanje vode na bilo koji način ili zaštite od suše, bojim se da ćemo mi na jesen platiti veliku cenu", kaže ona za "Nezavisne novine".
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.