Nacrt zakona sačinjen - Sud BiH razdvaja se na dva odvojena suda

Krajem godine istječe mandat predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine. Konkursna procedura je okončana. Od dva kandidata, u igri je ostao samo jedan, aktuelni predsjednik Ranko Debevec. Generalno, pred pravosuđem BiH je zahtjevan period u kojem će morati biti implementirane brojne reforme koje je pred nas, kroz 8 tačaka, stavila Evropska unija. Jedna od njih, odnosi se direktno na Sud Bosne i Hercegovine. 

Iako su se na konkurs za predsjednika Suda Bosne i Hercegovine prijavila dva kandidata: aktuelni predsjednik Ranko Debevec i tužilac Dubravko Čampara, u igri za ovu poziciju ostao je samo Debevec. Prijava Čampare je odbačena jer su, kako navode iz VSTV-a, uslovi i odredbe za poziciju predsjednika suda jasni - može se prijaviti isključivo kandidat koji je sudija tog suda.

"Prijava Ranka Debeveca je potpuna i verifikovalo ju je nadležno Podvijeće za predlaganje kandidata za imenovanje na nivou Bosne i Hercegovine, dok je prijava Dubravka Čampare, shodno činjenici da trenutno obavlja dužnost tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, odbačena."

Pa je tako lista s kandidatima svedena samo na Debeveca. Alarmantno je da je za ovako važnu poziciju tako malo zainteresovanih, mišljenja je urednik BIRN BiH Semir Mujkić.

"To šalje jako lošu poruku javnosti da na tako važne pozicije nemamo drugih kandidata koji su zainteresovani i koji ispunjavaju visoke kriterije. To šalje alarm za VSTV da se s tim moraju pozabaviti", smatra Mujkić.

Međutim, nije to jedino pitanje s kojim bi se pravosuđe trebalo baviti. Više od deset godina govori se o razdvajanju Suda Bosne i Hercegovine na dvije institucije. S govora se  prešlo na djelo. Eksperti Državnog ministarstva pravde sačinili su Nacrt zakona prema kojem bi se Sud Bosne i Hercegovine razdvojio u dva odvojena suda.

Novom strukturom pravosuđa, trebao bi biti uspostavljen Viši sud Bosne i Hercegovine kao drugostepeni, kojim bi se dalo više integriteta žalbenim postupcima nakon prvostepenih suđenja pred Sudom Bosne i Hercegovine.

Inače, novi Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine jedan je od četiri ključna zakona koje naša država mora što prije usvojiti s ciljem približavanja Evropskoj uniji. Mišljenje Suda Bosne i Hercegovine je jasno. Podržavaju put Bosne i Hercegovine ka EU, a samim tim podrška o razdvajanju na dvije institucije je neizostavna.

"Izdvajanje Apelacionog odjeljenja Suda u zaseban sud druge instance i donošenje novog Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine jedan je od 14 prioriteta koje je postavila EU. U tom smislu, Sud Bosne i Hercegovine podržava ulazak Bosne i Hercegovine u EU integracije", saopšteno je iz Odjeljenja za informisanje javnosti Suda Bosne i Hercegovine.

"Cijeneći razloge zbog kojih se donosi ovaj zakon, početkom rada Višeg suda prestaje s radom Apelacijsko odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine koje je vršilo drugostupanjsku nadležnost u tom sudu, dok suci imenovani u Sud Bosne i Hercegovine, a odlukom predsjednika Suda u Apelaciono odjeljenje zadržavaju stalnost i sigurnost sudačke pozicije", pojasnio je Josip Grubeša, ministar pravde Bosne i Hercegovine.

"Stručnjaci u Bosni i Hercegovini, ali i strani nemaju dilemu da je Bosni i Hercegovini potrebno da ima dva državna suda i jedan sadašnji viši, a gdje bi drugi apelacioni služio u slučaju da postoji žalba da nezavisno odlučuje", dodaje Mujkić.

Jedina kočnica ovog procesa, ali i napretka Bosne i Hercegovine ka EU moglo bi biti insistiranje RS-a da se smanji nadležnost sudova s ciljem sužavanja prostora Sudu Bosne i Hercegovine za djelovanje. Ipak, Nacrt je već dostavljen na adresu Venecijanske komisije na mišljenje i bit će razmatran na sjednici ovog mjeseca. Nakon toga, na potezu su Vijeće ministara i Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.