O nedavnom slučaju otkrivenog krompira sa visokom koncentraciojom kadmija iz BiH koji je vraćen iz Hrvatske, organskoj poljoprivredi, regulativama EU i koje su posljedice ukoliko BiH ne donese Zakon o organskoj proizvodnji po proizvođače, za N1 su govorili Hamdija Čivić, profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA i Sejad Herceg, predsjednik Saveza "Organsko FBiH".
Informacija o povišenom udjelu kadmija u krompiru koji je vraćen iz Hrvatske odnosi se samo na manju pošiljku, ističu iz mostarske firme Marinada doo. Profesor Čivić kaže da ni taj postotak nije prihvatljiv za tržište EU, pogotovo kada se radi o organskoj hrani.
"EU štiti svoje proizvođače sa aspekta zdravstveno ispravne hrane. Kontrole su pojačane. Mnoge stvari mogu proći, ali u ozbiljnim državama i sistemima to ne može", kaže Čivić.
EU je 2021. godine donijela novi zakon koji reguliše pitanje organske hrane i snažniju kontrolu proizvoda.
"To se odnosi na zemlje trećeg svijeta gdje je i BiH. Ima tu i olakšica u toj regulativi, da tu mogu ući manji proizvođači. Međutim, kroz tu regulativu je ključna kontrola tih proizvoda. EU u ovom slučaju ima pravo od ulaska na granicu do distribucije, da uzima uzorke i da ih kontroliše. U tom sistemu kontrole hrane možemo reći da su vrlo zahtjevne kontrole gdje smo mi institucionalno kapacitirani i nismo u stanju mnoge provjeriti. Kod nas ovlaštene institucije koje su akreditirane imaju kapacitet do 26 analiza da urade, a neke agencije u EU do 400", kaže Čivić.
Da li je proizvođačima organskih proizvoda neophodan certifikat?
Sejad Herceg kaže da BiH ima resurse i kvalitetne proizvođače. Osnovni faktor za organsku proizvodnju je i geografski položaj.
"Svaki proizvođač koji dobije cetrifikat mora biti usklađen sa regulativom EU. Izlazak proizvoda iz trećih zemalja je u regulativi definisan da kontroliše svaki taj proizvod. U BiH mi moramo imati proizvođače koji moraju imati nadzor državnih tijela. Kada govorimo o certifikatu, imali smo akcioni plan koji smo slali na Vijeće ministara da se usvoji. Željeli smo uskladiti zakone entitetske o organskoj proizvodnji i da se formira tijelo na nivou države koje bi to kontrolisalo. Organski proizvođač ne može dobiti certifikat ako ne ispunjava sve parametre", kaže.
Herceg postavlja pitanje da li je kadmija nađena u krompiru mostarske firme nesporazum ili nešto drugo, to treba dokazati.
"Ja kao proizvođač, mogu tvrditi da BiH ima kvalitetan proizvod. Može biti marketinški trik kako bi se neki proizvod zabranio da se uvozi. Uvijek će biti usmjeren prema našem proizvodu. Sad možemo uzeti deset naših proizvoda i iz EU koji su certificirani, siguran sam da su naši proizvodi kvalitetom bolji", dodaje Herceg.
Moramo praviti sistem
Čivić kaže da moramo praviti sistem kako bi sebe doveli u što manje probleme. Bh. proizvođači, ističe, nisu dovoljno educirani i pravila koja važe za organsku proizvodnju.
"Globalno, u Evropi trend organske proizvodnje je u porastu. Vodeće zemlje su Austrija, Estonija i Švedska. Austrija ima oko 25% od ukupne proizvodnje pod organskom. Hrvatska ima oko 7%, a BiH 0, 03 posto. Tačno je da imamo resurse, ali… Ukoliko se prilagodimo novoj regulativi, a rok je do kraja 2024. da moramo uskladiti te zakone kako nam se ne bi dešavale ove stvari. Uslov je i da na nivou države moramo donijeti Zakon o organskoj poljoprivredi. Nisu krivi proizvođači, već moramo praviti sistem", kaže Čivić.
