Stručnjaci poručuju: Najbolji lijek za energetsku krizu je energetska efikasnost

Najbolji lijek za energetsku krizu zapravo je energetska efikasnost - zaključak je okruglog stola o ovoj temi koji je održan u Bijeljini u organizaciji Bolnice "Sveti vračevi". 

Direktor Bolnice "Sveti Vračevi" Bijeljina Zlatko Maksimović izjavio je nakon jučerašnjeg skupa da sve javne ustanove a posebno zdravstvene moraju budu spremne na sadašnju energetsku krizu. 

Maksimović je izjavio da je na usvojeno šest zaključaka, zahvaljujući i profesorima iz Sarajeva i Banjaluke koji su onlajn učestvovali u radu. 

Učešće su uzeli i predstavnicima Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, Saveza opština i gradova Republike Srpske, Područne privredne komore Bijeljina, Ugljevik i Lopare te stručnjaci iz oblasti energetske efikasnosti i zdravstva sa područja regije, koji su bili direktni učesnici. 

"Prvi zaključak je da je najbolji lijek za energetsku krizu zapravo energetska efikasnost, a to je ono čime se bavi Bolnica u Bijeljini. Smatramo da nismo dovoljno bogati da plaćamo skupe energente. Bog nam je dao prirodna bogatstva, dao nam je Sunce, nama u Semberiji i površinske vode, ali, svakako, i geotermalne vode te je grijeh sve to ne iskoristiti", rekao je Maksimović. 

Velika ušteda u Bolnici u Bijeljini

On je naveo da je na okruglom stolu velika pažnja posvećena geotermalnim vodama koje, kako kaže, nisu uopšte ili nisu dovoljno iskorištene na području Grada Bijeljina, što će i u narednom periodu na ovako organizovanim okruglim stolovima biti nezaobilazna tema. 

Na skupu je, kako kaže, predstavljena velika ušteda u Bolnici u Bijeljini tako što je u ovoj godini uveden novi način grijanja i hlađenja upotrebom toplotnih pumpi, koja na godišnjem nivou iznosi više od 330.000 KM. 

"Odnosno na pet godina računato, ta ušteda će, pri sadašnjim cijenama, biti 1.650.000 KM. Pored toga, led-rasvjeta na površini od preko 40.000 kvadratnih metara bolničkog kruga, odnosno preko četiri hektara, postavljena je i siguran sam da, ne samo u Semberji nego i u široj regiji nema veće površine sa postavljenom led-rasvjetom", rekao je Maksimović. 

Maksimović je istakao da je ušteda na godišnjem nivou, po ovom pitanju, više od 60 odsto u odnosu na današnje cijene. 

Direktor bijeljinske bolnice naveo je da je ova ustanova postavila i solarne panele prošle godine, uz pomoć Fonda za zaštitu životne sredine Republike Srpske, preko kojeg je Vlada Srpske Bolnici dodijelila određena sredstva. On objašnjava da se na osnovu ovih panela zagrijava voda u ovoj zdravstvenoj ustanovi. 

"Naša je procjena da će se ova investicija isplatiti u roku od pet godina, a što će kasnije na godišnjem nivou da iznosi 30.000 KM", rekao je on. 

On je rekao da je danas dogovoreno da sljedeći sastanak ovakve vrste bude održan početkom sljedeće godine. 

Predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske Aco Pantić novinarima je rekao da je praksa bijeljinske bolnice izuzetno dragocjena za Savez, te da će biti proširena i na jedinice lokalne samouprave, opštine i gradove. 

"Grad Biijeljina je definitivno lider u regionu u oblasti klimatizacije/grijanja i hlađenja/, korištenjem prije svega toplotnih pumpi voda-voda, koje su bazirane na korištenju energije površinskih voda. U gradu Bijeljina imamo i nekoliko desetina stambenih objekata koji koriste obnovljive izvore energije,a i veliki broj i privatnih i javnih ustanova je priključen na ove sisteme", rekao je Pantić. 

Ugradnja solarnih kolektora

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske Srđan Todorović rekao je da ovo bila prilika da bi se promovisali dobri projekti u oblasti energetske efikasnosti u bijeljinskoj bolnici. 

"Promovišući šta je sve Bolnica uradila i na taj način pokazujući šta je sve moguće učiniti na unapređenju energetske efikasnosti uvođenjem obnovljivih izvora energije, razgovarali smo i sa još nekoliko predstavnika zdravstvenih ustanova iz ovog dijela Republike Srpske", rekao je on. 

U prethodnom periodu, Fond, Bolnica Bijeljina i naši međunarodni partneri su, rekao je Todorović, zajednički sproveli projekte ugradnje solarnih kolektora za pripremu tople vode, što je značajno smanjilo troškove električne energije. 

"U Bolnici Bijeljina projekat je vrijednosti negdje oko 200.000 KM, a obezbijedili smo sredstva od Fonda i od međunarodnog partnera, a danas smo promovisalli uštede koje projekat pruža", rekao je Todorović i dodao da je jedan od zaključaka bio i potreba da se u zdravstvene ustanove uvede sistem energetskog menadžmenta. 

Ovo je, dodao je on, i zakonska obaveza te je Fond tu, u ime Vlade Republike Srpske, određen kao centralna institucija za uvođenje energetskog menadžmenta i praćenje implementacije uvođenja ovog sistema u Republici Srpskoj. 

"Mislim da je bolnica Bijeljina ček i prva u Republici Srpskoj koja je prešla na sistem grijanja putem toplotnih pumpi i kao jednog obnovljivog izvora energije", rekao je Todorović naglasiši da će današnji razgovor na okruglom stolu doprinijeti razumijevanju ove oblasti od strane ukupne javnosti.