Plenković: Hrvatska neće graditi fizičke barijere na granici s BiH

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske (RH) Andrej Plenković poručio je kako Hrvatska neće, niti želi graditi fizičke barijere na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

"To osobito govorim u svijetlu zaključaka Europskog vijeća od prošlog tjedna, gdje je otvorena mogućnost podrške financiranju fizičkih barijera na granicama Europske unije i šengenskog prostora. Principijelan i čvrst politički stav Vlade RH-a je da mi niti želimo, niti hoćemo graditi fizičke barijere na granici između ove dvije zemlje, to je naše čvrsto opredjeljenje", poručio je Plenković nakon sastanka s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto u Zagrebu.

Dodao je kako hrvatske institucije žele unaprijediti suradnju između policija te raditi na unaprjeđenju tehničkog i tehnološkog aspekta nadzora granice između RH i BiH kako bi se na taj način spriječile nezakonite migracije.

To podrazumijeva i usklađivanje politike viznog režima RH s politikom viznog režima koji postoji na razini Europske unije, kazao je Plenković.

Ponovio je kako se Vlada RH zalaže za nastavak unaprjeđenja dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa s BiH u političkom, gospodarskom, kulturnom i svim drugim aspektima.

"Vlada Republike Hrvatske ima snažnu volju pomoći Bosni i Hercegovini da nakon stjecanja statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji ispuni onih nekoliko kriterija koji su na dnevnom redu i Vijeća ministara i drugih institucija, te da se steknu preduvjeti i za što skorije otvaranje pregovora o pristupanju, a to je najbitniji segment približavanja EU-u i to je ono što trenutno rade čak četiri ostale zemlje našeg susjedstva i zaista bismo voljeli da i BiH što prije ulovi taj priključak i krene dalje ", kazao je Plenković.

TRGOVINSKA RAZMJENA DOSEGNULA 4 MILIJARDE EURA​

Na današnjem sastanku Plenković – Krišto dogovoreno je da se u lipnju u Zagrebu održi zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade RH.

"Na dnevnom redu bit će sve teme u našim odnosima kako bismo dali impuls jačanju suradnje. Brojke o gospodarskoj razmjeni nakon pandemije covida-19 ukazuju da je gospodarska razmjena u 2022. dosegnula čak četiri milijarde eura, što je enorman napredak i veliki iskorak u našim gospodarskim odnosima gdje je Hrvatska uz Austriju najvažniji ulagač u BiH. Nastojat ćemo da svi aspekti suradnje, od energetike, preko farmaceutske, prehrambene industrije i svih mogućih resora i sektora budu unaprijeđeni u razdoblju koje je pred nama", kazao je Plenković.

Dodao je kako Vlada RH želi intenzivirati suradnju i u prometu i komunikacijama.

"Znamo da smo otvorili most Svilaj na koridoru Vc, Hrvatska će do sredine 2024. dovršiti i preostalih pet kilometara između Belog Manastira i mađarske granice, a očekujemo da taj koridor koji spaja Budimpeštu, Osijek, Sarajevo i Ploče nastavi graditi i na teritoriju BiH i tako još više poveže naše dvije zemlje", naglasio je hrvatski premijer.

Plenković je istaknuo kako će Hrvatska nastaviti nametati temu BiH u svim europskim institucijama te da će BiH staviti na raspolaganje cjelokupno iskustvo koje postoji u hrvatskoj administraciji, u političkom, ekonomskom i pravnom aspektu, kako bi se europski put BiH ubrzao.

IZBORNA REFORMA I JEDNAKOST KONSTITUTIVNIH NARODA​

Kada su u pitanju politički donosu unutar BiH, hrvatski premijer ponovio je da se Zagreb zalaže za politiku jednakosti tri konstitutivna naroda i svih drugih građana.

"Želimo da se sukladno dogovoru političkih stranaka koje formiraju vlast na državnoj razini, nastavi proces izborne reforme kako bi u BiH svi konstitutivni narodi, a tu prije svega mislim na Hrvate, imali i pravni okvir poštenih izbora za svoje predstavnike u najvišim tijelima, a tu prije svega mislim na Predsjedništvo BiH, jer ova praksa koju smo gledali u četiri od pet zadnjih ciklusa izbora za Predsjedništvo BiH sigurno ne pridonosi ni povjerenju, ni kvalitetnom funkcioniranju zemlje. Naprotiv, ostavlja tragove, rezerve, ograde i zazore, stoga vjerujem da će ovakav politički dogovor koji je bio i preduvjet daljnje suradnje političkih stranaka na središnjoj razini učiniti korak naprijed. Vjerujemo da će se po uzoru na središnja tijela vlasti isto tako ubrzo formirati i vlada na razini Federacije BiH", kazao je Plenković.

Hrvatski premijer dotaknuo se i problema opskrbe plinom, kazavši kako je Hrvatska spremna pomoći BiH u pogledu opskrbe tim energentom.

"Naš je cilj da se u zajedničkom dogovoru nastave razgovori o projektu Južne interkonekcije, dakle plinifikacije dalje od Dugopolja dokle u Hrvatskoj trenutno postoji plinovod, prema Zagvozdu, Imotskom i Posušju, a na vlastima BiH je da stvore pravne pretpostavke za realizaciju tog projekta kako bismo činjenicu da će Hrvatska kapacitete svog LNG terminala na Krku povećati s 2,9 na 6,1 milijardu kubika mogli staviti u funkciju nama susjednim zemljama. Posebno nam je stalo da BiH od toga ima koristi", poručio je Plenković.