Propada industrijski simbol Banjaluke

Hidrocentralu na Vrbasu u Delibašinom selu neophodno je što prije rekonstruisati i spriječiti njeno dalje propadanje, a ukoliko se ona više ne može koristiti u industrijske svrhe, od nje treba napraviti muzej, kazali su stručnjaci i istoričari.

Prema podacima istoričara, hidrocentralu su izgradili trapisti 1899. godine, a zahvaljujući njoj u gradu je zasvijetlila i prva sijalica. Međutim, simbol industrijskog razvoja grada nalazi se u danas u veoma lošem stanju.

Prostor oko nje je zarastao, a na objektu nema ni prozora ni vrata. Mještani Delibašinog sela smatraju da je žalosno što je jedan ovakav istorijski objekat zapušten.

"Centralu svakodnevno posjećuju skitnice i narkomani. Iako je prostor oko nje ograđen, to im ne predstavlja problem, pošto ogradu preskaču, a kako na hidrocentrali nema ni prozora ni vrata, nije im problem da ulaze unutra", kazao nam je jedan mještanin kojeg smo zatekli kako lovi ribu na porušenoj brani.

Ivica Božinović, monsinjor i direktor Katoličkog školskog centra, smatra kako hidrocentralu treba obnoviti jer može služiti učenicima i svim turistima.

"Ako ne može da radi, onda treba da bude muzej", kaže Božinović i dodaje kako bi njenom obnovom hidrocentrala postala prvorazredna atrakcija.

Ostoja Barašin, direktor Turističke organizacije Banjaluka, ističe kako su u ovoj organizaciji predvidjeli revitalizaciju ruinirane hidrocentrale.

"U Turističkoj organizaciji smo i ranije razmišljali o ovom pitanju i u saradnji sa "Elektroprivredom" planiramo da naredne godine pokrenemo projekat za rekonstrukciju i revitalizaciju, odnosno njeno puštanje u pogon. Dobro bi bilo kada bi mogla da proizvodi energiju, ali prije svega ona treba da bude spomenik, pošto je to prva hidroelektrana na ovim prostorima", kaže Barašin i podsjeća kako je ovaj objekat omogućio Banjaluci da ima struju i prije Zagreba, te da se za nju vezuje početak industrijskog razvoja grada.

Iz Administrativne službe grada su nas o ovome uputili prema "Elektrokrajini" i Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa. U "Elektrokrajini" su nam rekli kako za sva pitanja moramo da se obratimo Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS, od kojeg još nismo dobili odgovore. Takođe još čekamo i mišljenje Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa RS, pišu Nezavisne novine.

Foto: A. Čavić