Bosna i Hercegovina bi uskoro trebala dobiti biznis Ombudsmana za privredu

Bosna i Hercegovina bi uskoro trebala dobiti instituciju za zaštitu privrednika i poduzetnika, odnosno neku vrstu ombudsmana za privredu u našoj državi, saznaje Akta.ba.

Naime, Asocijacija "West Forum for Ethics and Compliance" (WEFEC) kroz projekat koji podržava Ministarstvo spoljnih poslova SAD je pokrenula inicijativu za uspostavljanje jedne ovakve institucije.

Bojan Bajić, predsjednik Asocijacije WEFEC je za naš portal pojasnio s kojim ciljem je inicijativa pokrenuta i šta će to značiti za bh. privrednike i privredu.

"Inicijativa za uspostavljanje biznis ombudsmena u BiH je pokrenuta sa ciljem uspostavljanja institucije koja bi štitila legitimna prava privrednika i preduzetnika u BiH. Kroz inicijalni projekat je napravljena analiza postojećih modela institicija za zaštitu privrednika u svijetu, kao i analiza mogućnosti uspostavljanja sličnih institucija uzimajući u obzir pravni okvir BiH. Zajedno sa zainteresovanim stranama iz poslovne zajednice, državnog sektora i međunarodne zajednice, WEFEC će razgovarati o potencijalnim rješenjima i ukoliko bude spremnosti da podrže ovu incijativu, definisaće se i osnovni principi za uspostavljanje biznis ombudsmena u BiH. Na osnovu zajedničkih zaključaka, WEFEC i zainteresovane strane će izraditi mapu puta za buduće aktivnosti na zagovaranju uspostavljanja odabranog modela biznis ombudsmena u BiH, u cilju zaštite legitimnih prava poslovne zajednice u BiH", rekao je Bajić.

POSREDNIK IZMEĐU PRIVREDE I DRŽAVE

Kazao je da je još jedan razlog za pokretanjem ovakve inicijative upravo to što država ima niz institucija koje služe da zaštite državne interese, ali kada je u pitanju zaštita kompanija od nepravilnosti koje u svom radu čine javne institucije i njihovi službenici, postojeći mehanizmi se nisu pokazali blagovremenim i adekvatnim.

"Ako pogledate međusobne odnose privrednog i državnog sektora, lako se uočava da država ima niz institucija koje služe da zaštite državne interese, budžet, finansijske i prirodne resurse, i sl. od nepravilnosti koje kompanije mogu učiniti. Ali, kada je u pitanju zaštita kompanija od nepravilnosti koje u svom radu čine javne institucije i njihovi službenici, postojeći mehanizmi se nisu pokazali blagovremenim i adekvatnim. U prilog tome govore ne samo relevantni indeksi (TI indeks percepcije korupcije, Global Competitiveness Index, Doing Business izvještaji i dr.), nego i drugi relevantni pokazatelji, kao što je činjenica da sudski postupci mogu trajati godinama, što često obesmišljava rješavanje poslovnih sporova na ovaj način", pojasnio je, dodajući da u zemljama u tranziciji, zbog visokog stepena korupcije i slabe vladavine prava, postoji potreba za specijalizovanim, nezavisnim institucijama koje će služiti kao zaštitnik legitimnih poslovnih interesa i posrednik u sporovima između privrede i državnih organa.

Takve institucije su već uspostavljene u nekoliko zemalja, kao što su Poljska, Ukrajina, Kirgistan, Kazahstan, Uzbekistan itd. Međutim, koristi od postojanja ovakve institucije vide i razvijene zemlje pa su slične institucije osnovane i u Kanadi i Australiji.

"Smatramo da bi i privredni sektor Bosne i Hercegovne imao koristi od jedne ovakve institucije, pod uslovom naravno da je uspostavljena kao nezavisna institucija, da ima adekvante resurse, i da su joj date adekvante nadležnosti i ovlaštenja. Stoga smo i pokrenuli ovu inicijativu", rekao je Bajić.

Pojasnio je da se načini osnivanja, funkcionisanja i finansiranja institucije za zaštitu biznisa, kao i njihove nadležnosti, ovlašćenja i oblast djelovanja se mogu razlikovati.

"Mi smo analizirali nekoliko modela u različitim državama i predstavićemo ih na narednim sastancima. Svaki od modela ima svoje prednosti i nedostatke. Uglavnom se ove institucije finansiraju iz budžeta države, ali u nekim državama se finansiraju i kroz donatorska sredstva. Neke od analiziranih institucija imaju samo mogućnost davanja preporuka, dok druge donose odluke koje su obavezujuće za javne institucije", kazao je Bajić.

Na koji način bi trebalo da bude osnovana institucija za zaštitu privrednika u BiH, sa kojim ovlaštenjima i sredstvima, pitanje je o kojem žele razgovarati na predstojećim sastancima sa relevantnim akterima.

"Naročito su interesantni mješoviti modeli u kojima se kao osnivači ravnopravno pojavljuju privrednici, međunarodne institucije i država kako bi se osiguralo da jedna ovakva institucija bude nezavisna, profesionalna i politički neutralna. Građani BiH i poslovna zajednica su unaprijed skeptični u bilo koju instituciju ukoliko političke stranke mogu vršiti imenovanja po stranačkom principu", mišljenja je.

Smatraju da privrednici nisu adekvatno zaštićeni od nepravilnosti koje nastaju djelovanjem pojedinaca iz institucija iz javnog sektora. Iako o tome u prilog govore svi relevanti pokazatelji, jer smo ocijenjeni kao visoko koruptivna zemlja, sa slabom vladavinom prava i neefikasnim pravosudnim sistemom, dovoljno je samo vidjeti koliko vremena i novca treba privredniku da zaštiti svoja prava.

"Nerijetko privrednici i odustaju od sudskih procesa, jer nemaju mogućnost iscrpljivanja i finansiranja tako dugotrajne borbe za svoja prava. Takođe, činjenica da imamo mnogo kompanija koje su se samodiskvalifikovale iz procesa javnih nabavki jer smatraju da proces nije pošten govori da je sistem zakazao i da ne funkcioniše u svrhu razvoja privrede i zdravog privrednog okruženja", rekao je.

ŠTA KAŽU PRIVREDNICI?

Većina privrednika sa kojima su razgovarali smatraju da je ova inicijativa pozitivna i da je potrebno raditi na zaštiti legitimnih prava privrednika u BiH.

"Ono što privrednike interesuje je ko bi eventualno birao ombudsmena ili povjerenika za zaštitu privrednika i da li će moći biti istinski nezavistan i nepristrasan. Mi smo u našoj analizi posvetili pažnju i informacijama o uslovima za imenovanje ombudsmena u analiziranim institucijama širom svijeta, te se pored stručnosti i znanja zahtijeva i dugogodišnjen iskustvo u privredi i lični integritet. Pored toga, u nekim od predstavljenih modela definisano je da ombudsmen može biti i osoba koja nije državljanin te države", rekao je Bajić.

Neki su mišljenja da to treba biti organizovano unutar komorskog sistema.

"Podržavam i mislim da to treba. Nešto slično komore i rade, ali trebaju nam veći kapaciteti. Mi smo kao Privredna komora Federacije BiH još prije godinu dana izradili jednu studiju na tu temu i pokazali da bi to bilo dobro. Mislim da to treba biti kroz komorski sistem, a ne neke posebne institucije", rekao je Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH.

UŠTEDA VREMENA I NOVCA

Kao nezavisna institucija, Institucija biznis ombudsmena BiH bi primala i na administrativnom nivou istraživala i analizirala žalbe u vezi sa potencijalnim nepravilnostima i drugim povredama legitimnih interesa privrednih subjekata, nastalih radnjama ili propustima državnih organa i njihovih službenika.

Institucija bi izdavala preporuke (ili donosila odluke) postupajućem javnom organu u slučaju da se otkrije nepravilnost u radu i pratila implementaciju tih preporuka. Takođe se mogu zahtijevati i disciplinski postupci protiv službenika koji su učestvovali u nepravilnostima.

"S obzirom da je transparentnost jedan od osnovnih principa rada ovakve institucije, slučajevi i preporuke javnim institucijama bi bile javno objavljivane, te bi se na taj način obezbijedio i pritisak javnog mnijenja na institucije koje u svom radu ne sankcionišu nepravilnosti", pojasnio je.

Postoji mogućnost i da se instituciji daju ovlaštenja da donosi odluke koje su konačne i obavezujuće za institucije, čime bi neprovođenje odluka Institucije za zaštitu privrednika i preduzetnika bila nepravilnost sama po sebi, uz mogućnost izricanja prekršajnih naloga za rukovodioce institucija.

"Cilj je u konačnici da se problemi na relaciji privreda - javni sektor, rješavaju brže i jednostavnije, prije nego slučaj dođe na sud, te da se tako uštedi i vrijeme i novac, a privrednici imaju veću mogućnost da se posvete razvoju svog biznisa", zaključio je na kraju razgovora za portal Akta.ba Bojan Bajić, predsjednik Asocijacije WEFEC.

E.S.