BiH i Turska jačaju ekonomske veze: Sporazum komora i rast izvoza od 18%

U Sarajevu se danas održva simpozij "Razvoj ekonomskih odnosa između Turske i Bosne i Hercegovine - Održive nove perspektive", u organizaciji Fondacije za ekonomska istraživanja Turske, Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Privredne komore Federacije BiH.

Cilj simpozija je unapređenje ekonomske saradnje dvije zemlje, razmjena iskustava i ideja o budućim mogućnostima zajedničkog razvoja i ulaganja, a okupio je predstavnike institucija i poslovne i akademske zajednice iz BiH i Turske.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić izjavio je da je početkom rada potpisan sporazum o saradnji između Vanjskotrgovinske komore BiH i Privredne komore Turske, s ciljem povezivanja članica obje komore i njihovog zajedničkog nastupa na trećim tržištima.

''Kroz razmjenu tehnologija, znanja i svega onoga što može biti predmet saradnje, želimo doprinijeti boljem uvezivanju. Današnja konferencija je ekonomskog karaktera i treba pokazati pravce naše saradnje u narednim godinama, ali i analizirati prethodne – zašto je stanje ovakvo, zašto nije bolje i je li moglo biti'' - rekao je Egrlić.

Istaknuo je da vanjskotrgovinska razmjena između BiH i Turske bilježi kontinuirani rast, te da je u prethodnoj godini izvoz iz BiH porastao za 52 miliona KM, što predstavlja rast od oko 18 posto. Ipak, pokrivenost uvoza izvozom i dalje je niska, s obzirom na to da BiH iz Turske uvozi velike količine finalnih proizvoda, poput tekstila i bakarne žice, dok izvozi uglavnom rafinirana jestiva ulja i druge poluproizvode.

''Turska ima ogroman potencijal. Za nas je važno kako zajedno možemo odgovoriti izazovima poput dekarbonizacije, zelene ekonomije, održivog poslovanja i pozicioniranja na evropskom tržištu, s kojim imamo ugovor o slobodnoj trgovini. BiH može biti most između Turske i EU, hub za otvaranje novih proizvodnih pogona, uz konkurentne propise, porez na dobit od svega 10 posto, najniži u Evropi te još uvijek niske troškove energije i poslovanja'' - naglasio je Egrlić.

Predsjednik Fondacije za ekonomska istraživanja Turske Ahmet Incekara kazao je da je Fondacija u BiH posljednji put organizirala ovakav simpozij prije devet godina, te da Bosnu i Hercegovinu smatraju svojom drugom domovinom.

''Ovaj tip poslovnih sastanaka organiziramo u različitim zemljama, uključujući i zemlje Balkana. Nakon gotovo deset godina odlučili smo ponovo doći i vidjeti šta se promijenilo u trgovinskoj i finansijskoj razmjeni između BiH i Turske. Nadamo se da će komore i poslovni subjekti stupiti u kontakt i razvijati saradnju. Posebno ističemo sektor drvne industrije i proizvodnje namještaja, gdje očekujemo i održavanje B2B sastanaka'' - rekao je Incekara.

Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) Marko Kubatlija naglasio je da je Turska strateški partner i dugogodišnji prijatelj BiH, te da se nalazi na desetom mjestu po ukupnim investicijama, s dosad uložena 353 miliona eura.

''Turska najviše ulaže u prerađivačku industriju, nekretnine i bankarstvo. Među najpoznatijim investicijama je Natron Hayat iz Maglaja. Vjerujem da Turska i BiH trebaju nastaviti još bolju saradnju, na višem nivou'' - rekao je Kubatlija.

Predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić naglasio je da su kapaciteti saradnje s Turskom neizmjerni, jer su mnogi evropski proizvođači, zahvaljujući aktivnostima turskih kompanija i vlade, dio svojih pogona već ranije instalirali upravo u Turskoj.

''Turska je već decenijama kandidat za članstvo u EU i iskoristila je dostupne fondove za ulaganja u inovacije i digitalizaciju proizvodnje. Industrije poput metalske, automobilske i industrije namještaja su snažno razvijene i dobro pozicionirane u globalnim lancima snabdijevanja. Naše kompanije su također konkurentne, ali zbog veličine turskog tržišta, ono često povlači veći dio tih lanaca ka sebi'' - rekao je Jašarspahić.

Dodao je da trenutna globalna pregrupisavanja u lancima snabdijevanja, iako izazovna, predstavljaju i novu šansu za bolje pozicioniranje bh. kompanija.

''Investicije su uvijek stvar odluke biznismena. Mi često griješimo očekujući da će neko ulagati u dogovoru s državom. Biznismen prepoznaje biznismena. Država treba osigurati stabilan zakonski okvir, da investitor zna šta ga čeka u narednih pet do deset godina - cijene energije, stabilnost radne snage, regulatorni okvir. Na osnovu toga, uz globalne parametre, donosi se odluka o ulaganju'' - zaključio je Jašarspahić.