Transportna zajednica željeznicom spaja glavne gradova Balkana, BiH bez jasne politike

Željeznice, kao dio transportnog rješenja, jedna su od ključnih komponenti razvoja svakog društva, kazao je za Akta.ba Ešref Gačanin, predsjednik Udruženja konsultanata inženjera BiH u povodu održavanja 12. Kongres o transportnoj infrastrukturi i transportu.

Kongres koji je počeo danas ima internacionalni karakter i kao i prethodnih godina okupio je eksperte i naučne radnike iz raznih regija EU, predstavnike institucija vlasti, kao i nevladine organizacije.

“Ovogodišnji Kongres okupio je eminentne stučnjake koji će danas i sutra predstaviti svoje referate posvećene željeznicama i njihovom razvoju. Kongres je okupio učesnike iz BiH, Austrije, Crne Gore, Češke, Hrvatske, Italije, Njemačke, Slovenije, Srbije, Turske i Kine, a radi se oko 33 autorska rada. Svi radovi i prezentacije će biti objavljeni u zborniku. Ovako veliki odziv je posljedica činjenice da je u velikoj globalizaciji i brzom povećanju trgovine, transport došao na prvom mjesto po značaju”, kazao je Gačanin.

Ovaj Kongres se održava u vrijeme globalne revitalizacije željeznica kao prihvatljivog rješenja u borbi protiv klimatskih promjena. Željeznice emituju samo 1,2 posto Co2 što ih čini velikim prioritetom u današnjem vremenu.

Željezničkom razvojnom politikom EU podržava ostvarivanje povezane, održive, uključive i sigurnosne mobilnosti. Željeznička politika EU realizira se kroz niz programa finansiranja projekata strateških ulaganja u željeznički sektor

Kada se govori o željezničkoj infrastrukturi naše zemlje i ulaganjem u nju, Gačanin je kazao da Evropska zajednica sa svojim tijelima prati politiku zemalja EU ali i zemlje Jugoistočne Evrope, gdje spadamo i mi.

“Situacija u našim željeznicama je jako loša i ona isključivo zavisi od politike države. Država treba da ima jasnu transportnu politiku, koja još uvijek nije jasna. EU svojim politikama prati stanje i kod nas. Ogroman novac je tu u pitanju, preko 20 milijardi eura Evropa ulaže u razvoj transportnog željezničkog sistema. U okviru njihovih projekata nalazi se i BiH te Država na to treba posebno obratiti pažnju", kazao je.

Podaci govore da se evropski željeznički sektor suočava sa izazovima koji usporavaju njegov razvoj. To su rascjepkanost evropskih željeznica te niska učinkovitost, fleksibilnost i pouzdanost.

Gačanin je podsjetio da je Evropska zajednica, donijela svoja pravila o željeznicama još prije 30 godina i transportna politika je jedna od zajedničkih politika Evropske unije, jer kako kaže transport ne poznaje granice.

Na trećoj Pan – Evropskoj konferenciji o transportu, održanoj u Helsinkiju 1997. godine, usvojena je mreža evropskih transportnih koridora. To je bila osnova i za uspostavljanje jedinstvenog evropskog željezničkog prostora kojim se omogućava rast željezničkog transportnog sektora..

Direktor Transportne zajednice Matej Zakonjšek, rekao je da je glavni zadatak Transportne zajednice da vrati željeznicu tamo gdje joj je mjesto i da u skladu s tim dosta rade na uspostavljanju putničkih konekcija između glavnih gradova na Balkanu.

“Trenutno imamo samo jednu konekciju između Beograda i Bara u Crnoj Gori, a cilj nam je da uspostavimo i konekciju između Sarajeva i Zagreba, kao i između Sarajava i Ploča i da to funkcioniše kao standardna ponuda”, kazao je Zakonjšek.

Ovo je između ostalog i jedna od tema dvodnevnog kongresa na kome će se, kako je kazao, nastojati dati doprinos podizanju kvalitete transportne usluge u BiH.

Zakonjšek je kazao i to da vrijednost projekata zavisi od njihove vrste, te da je najvažnije biti spreman za njihovu realizaciju u smislu zakonskih osnova i pripreme projekata.

"Novca ima, Evropska komisija je to definisala u investicionom planu, a što se tiče cijene ona zavisi od standarda koji se želi postići u smislu elektriifikacije, brzine i drugo. Zakonska osnova i reforme uz investicije u infrastrukturu su opcija za obostranu korist”, kazao je Zakonjšek.

Ovaj skup je prilika da se razmjene znanja i iskustva i pomogne u iznalaženju puteva za bržu implementaciju strateških razvojnih evropskih, regionalnih i lokalnih projekata .

Kako je kazao sekretar Ministarstva komunikacija i prometa BiH Igor Pejić, zaključci sa ovog Kogresa trebaju pomoći donositeljima odluka da utvrde rješenja u pravcu intergacije u evropski željeznički sistem. Pejić je naveo da je u tom smislu potrebno pratiti trendove sa kojima smo u velikom zaostatku.

“U vremenu od donošenja Okvirne prometne strategije do danas desile su se velike promjene, nama su potrebni novi željeznički pravci i obnova postojećih i da se što prije integriraju na TEN-T mrežu - Transevropska mreža prometnica. U tom dijelu nam treba podrška struke i svakako donositelja odluka",  kazao je Pejić.

Podsjetio je i da je 2021. godina bila godina željeznica u EU i da su potrebni žurni koraci da bi se pratili evropski trendovi.

Na dvodnevnom kongresu obraditi će se mnogo tema neke od njih su Modernizacija cestovno – željezničkih prelaza u BiH, Povećanje brzine na postojećim željezničkim pravcima, Analiza i odabir pokazatelja efikasnosti rada željezničkih operatora u tržišnim uslovima poslovanja i još mnogo drigih koje prate stanje željezničkog transportnog sistema u zemlji i regionu.

I.R.