Radnici odlaze, Vlada ZDK-a poticajima pomaže privrednicima

Dok se poslodavci bore za liberalizaciju propisa i uvoza radne snage, domaći radnici sve češće postaju uvozna radna snaga u drugim zemljama. Jedan od osnovnih uvjeta za poboljšanje radnog ambijenta u BiH jeste ulaganje u privredu. Na konkretan potez odlučio se Zeničko-dobojski kanton odlukom o izdvajanju najvećih finansijskih sredstava do sada za pomoć privrednicima. Ipak, ključno je domaće radnike prestati tretirati kao jeftinu radnu snagu, povećati plate te privući nove investitore.

U industrijskoj zoni Šaš u Brezi smještena je firma koja se bavi reciklažom plastike te prikupljanjem i sabiranjem otpada. Od starih najlonskih kesa nastaje regranulat od kojeg se ponovo prave najlonske vreće. Firma se razvijala postepeno. U početku su, prvih 10 godina, bili u iznajmljenom prostoru.

"Sama ta industrijska zona nam je vrlo bitna, da je jaka. Mi smo ovdje, kad smo tek krenuli, u industrijskoj zoni Šaš, sami smo morali da rješavamo razne probleme - kanalizacija, voda, struja. Čim se pojavi više ljudi, investitora - to bi bilo puno lakše", govori Emir Hasanspahić, direktor firme Rudar Kompany Breza.

Na području ZDK-a u 12 općina i gradova postoje 22 industrijske zone. Upravo su to mjesta koja bi u budućnosti mogla biti najvažnije lokacije za nove investitore. Iako je ZDK prepoznatljiv po rudnicima i teškoj industriji, cilj Vlade ZDK-a je poticati mala i srednja preduzeća te stvarati firme koje manje zagađuju. Za razvoj malih i srednjih preduzeća Vlada će kroz poticaje izdvojiti 4,6 miliona maraka, a za industrijske zone 3,6 miliona maraka.

"Naš cilj jeste da nove fabrike i novi proizvodni pogoni budu smješteni u industrijskim zonam, a da bi naši investitiri odabrali nas i da bi došli u industrijske zone, mi moramo tu stvarati uvjete za pogodno poslovanje", objašnjava ministar privrede ZDK-a Samir Šibonjić (NES).

A ti uvjeti podrazumijevaju izgradnju infrastrukture – putne, kanalizacione i vodne mreže, eletropriključke i drugo.

"Jedan od investitora je kupio oko 40 duluma i namjerava tamo praviti fabriku koja se bavi proizvodnjom namještaja. Naravno, samim njegovm dolaskom dolaze i drugi potencijalni investitori, možda i njegovi dobavljači", ističe načelnik Općine Breza Vedad Jusić (SDA).

Međutim, poslodavci se i dalje susreću s nedostatkom adekvatne radne snage.

"Ljudi odlaze, dosta ljudi odlaze. Moramo tražiti modus da to stanovništvo zadržimo", upozorava Alma Beširević, predsjednica Udruženja poslodavaca općine Breza.

Uz prekvalifikaciju domaće radne snage, poslodavci traže i liberalizaciju propisa da bi mogli upošljavati stranu radnu snagu.

"Bosni i Hercegovini u ovom trenutku nedostaje 30 do 40 hiljada radnika i svake godine će se to samo povećavati", tvrdi Adnan Smailbegović, presjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Ministar Šibonjić navodi da broj na Zavodu za zapošljavanje ne znači sve: "Kada naši privrednici traže radnike za određen posao, ne mogu da nađu adekvatnu radnu snagu. Moramo i tu tražiti rješenja, olakšati te procedure i stvoriti te uvjete da naši ljudi ne odlaze iz BiH".

Godinama su ljudi na ovom prostoru tretirani kao jeftina radna snaga. To se poslodavcima sad vraća. Da ne bi nastale još teže posljedice, nužno je povećati plaće radnicima. Tako je moguće bar djelimično zadržati radno sposobno stanovništvo, a poticajima jačati privredu i privući nove investitore.