Nova Vlada analizira zakone, razmatra se dodatno smanjenje stope doprinosa

Trenutno su u procesu prilično ekstenzivne analize za prijedlog Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, najavio je danas ekonomski savjetnik Vlade FBiH Goran Miraščić i profesor sa Sarajevo School of Science and Tehnology (SSST) na XXII Međunarodnom Reviconovom simpoziju "Challenge" koji se održava u Neumu.

"Vidimo usporavanje ekonomije, doći će do pada. Budžeti su likvidni, ali se slika kvari. Vidimo da prihodi od direktnih poreza rastu, dok prihodi od indirektnih padaju. Samo usporavanje ekonomije će se negativno odraziti na nas", poručio je on.

Podsjeća da je u zakone predložena bruto stopa doprinosa od 31,5 posto i da trenutno rade na analizama kako da se ta stopa dodatno snizi. 

"Tu imamo i prihode nižeg nivoa vlasti i zato su analize jako kompleksne s obzirom da je porez na dohodak u suštini na najnižem nivou vlasti i moramo znati koliki je budžetski minus koji ćemo morati podnijeti i koji će Vlada iznijeti. Možda će to biti neka dodatna kreditna sredstva kako bi se obezbijedila isplata svega onoga što će se izgubiti smanjenjem stope doprinosa", pojasnio je Miraščić.

Očekuje da će u narednih mjesec-dva zakoni vratiti u parlamentarnu proceduru i da će biti dovoljno vremena da se usvoje, da se nakon toga urade svi provedbeni akti, pravilnici kako bi se svi prilagodili. 

"Tu prije svega mislim na privrednike, kako bi oni prilagodili svoje poslovne planove kada on stupni na stagu 1. januara 2024. godine", kazao je. 

Osvrnuo se i na inflaciju te na prioritete Europske komisije koji se odnose na ekonomiju.

To su, prema njegovim riječima, svakako fiskalni zakoni koji vode ka konkurentnosti i koji otvaraju prostor za povećanje realnih plata jer se dešava da privrednici vještački povećavaju plate zbog straha od gubitka radnika. 

"Nama su bitni fiskalni zakoni koji vode konkurentnosti i koji kao takvi otvaraju prostor za povećanje realnih plaća, moramo stvoriti ambijent da privrednici povećaju plaće, ali i da ostanu konkurentni. Drugi segment je da moramo iskoristiti sve instrumente da potaknemo rast kako bismo kupili vrijeme dok se inflacija koja je uvezena ne dovede pod kontrolu.  Imamo i visok stepen finansiranja vanjskog duga. Nama je izazov da zaštitimo i očuvamo kupovnu moć, naročito socijalnih kategorija", kaže on", obrazložio je Miraščić.

Govoreći o javnim investicijama, Miraščić navodi da je u FBiH još uvijek javna poduzeća utiču između 27 i 30 posto u svim ekonomskim događanjima, i to je odnos koji se mora smanjiti.

"Moramo jače i brže krenuti u popravljanje odnosa u energetici i zato je neophodno jako puno sredstava. Zelena energija će mnogo koštati, ali je bitno krenuti. Ova tri energetska zakona su vraćena u parlamentarnu proceduru i dobrim dijelom liberaliziraju tržište na način da će se proizvedena struja moći balansirati i naravno da se otvori ka privatnom sektoru. Mi ne možemo finansirati enegetsku tranziciju. Mora se smanjiti uticaj javnog sektora i javnih preduzeća jer uloga javnog sektora mora biti da obezbijedi ambijent za privatni sektor koji nosi rast, dok javni sektor samo interveniše investicijama", zaključio je. 

Dodao je da si ne možemo priuštiti da usporimo ekonomiju. "Bez obzira što nam savjetuju smanjenje tekuće potrošnje, mi moramo to jačati jer nam nije dovoljna da zadržimo radu snagu, idemo s potrošnjom u nadi da kupimo vrijeme dok se stvari ne ustabile", naveo je Miraščić.

S.B.