Nema straha: Tehnologija ne može u potpunosti zamijeniti znanje računovođe

U nastavku prvog dana XXII Međunarodnog Reviconovog simpozija Challenge koji se održava u Neumu govorilo se o izazovima računovodstva i revizije.

U panel diskusiji koju su moderirali Amra Salihović i Mahir Proho iz Revicona, pričalo se o izazovima koji pogađaju ovu profesiju, promjenama načina rada, ulogama računovođe i revizora, standardima održivosti, te svemu onome što pogađa ovu profesiju.

Kada govorimo o održivom razvoju, udomaćio se termin "zeleno". Posljednjih godina sve više se govori o zelenoj ekonomiji, zelenim obveznicama, zelenom računovodstvu.

U tom kontekstu Silvije Orsag, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, govorio je ulaganju u održive biznise. Zelena ekonomija ima za cilj smanjenje rizika za okoliš i ekološke oskudice nastale tokom dugotrajnog iskorištavanja zemlje.

"Zelena ekonomija ima puno priča i čudnih ideja. Neko kaže da je to ona ekonomija koja prikuplja zeleni novac, neko da je ekonomija usmjerena na zelene projekte, a ja kažem da je ekonomija – ekonomija. Možemo je zvati kojom god bojom, ali ona koju mi znamo je ona koja stvara korist. Ljudi počinju više cijeniti ono što imaju, ali je najvažnije shvatiti važnost okoline. To znači da će jedan ekološki osviješten investitor, u trošak kapitala kojim vrijednuje dionice, u taj trošak kapitala ugraditi cijenu ekologije i održavanja zemlje. Potrudimo se da zeleni projekti budu konkurentni onima koji nisu", ističe Orsag.

Tehnologija je alat koji ohrabruje, a ne zamjenjuje

Lejla Turulja, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, govorila je izazovima digitalizacije i digitalne transformacije, a dodatni je izazov onima koji su u finansijskom sektoru, računovođama i revizorima koji su navikli na potpuni balans. 

"Računovođe sa Balkana su posebni izazov jer se drže tradicije. Izazova ima, ali osnovni je strah i to je u prirodi kad se suočavamo s nečim novim. U ovom slučaju imamo strah jer digitalitacija mijenja način na koji radimo, strah da će ono što znamo zastarjeri i da ćemo ostati bez posla. Suočeni s tim shvatamo da moramo učiti, pa imamo strah od neuspjeha. I konačno, ono što je vezano za profesiju, je da volimo držati sve pod kontrolom i precizno. Ipak, tehnologiju moramo shvatiti kao saveznika, a ne protivnika, jer ona je alat koji nas osnažuje, a ne zamjenjuje", pojasnila je Turulja, dodajući da se uz podršku ovaj strah može pretvoriti u radoznalost i s njom krenuti u novo učenje.

Drugi izazov širom svijeta je regulacija zakonodavstva i umjesto da bude sidro tehnološkom razvoju, često bude kamen spoticanja.

Budućnost računovodstvene profesije

Želi li neko preduzeće opstati na tržištu, donošenje pravovremenih poslovnih odluka postalo je primarno.

Amir Hasičević, novi federalni ministar trgovine, inače privrednik i vlasnik društva za reviziju “Hasičević” d.o.o govorio je o izazovima ove profesije, globalnim trendovima, te lokalnim otporima.

Sa umjetnom inteligencijom postižemo to da ona radi sve ono što ne volimo, a nama pustiti da radimo ono što volimo i da budemo najbolji u tome. 

"Vrijeme pandemije ubrzalo je digitalni napredak u mnogim djelatnostima. Obaveze za koje su poduzetnici mislili da će se još godinama odrađivati fizički i koje su višestruko komplicirale poslovanje, okolnosti su prisilile na prilagodbu. Veliki je to skok u budućnost jer online računovodstvo predstavlja kraj gubljenja vremena, printanja i fizičkog prenošenja obrazaca, računa i informacija", kazao je.

Neke računovodstvene firme su se prilagodile novonastalim okolnostima i iskoristile ih za razvoj svojih usluga, uvođenjem usluge digitaliziranog online računovodstva.

"U današnje vrijeme više nije važno da se računovodstveni servis nalazi u blizini klijenta. Ta sloboda omogućava razvoj konkurencije te lakši odabir vrhunskih računovodstvenih servisa. Za knjigovodstvo i druge finansijske usluge primarna je kvaliteta, a ne praktičnost zbog lokacije".

Računovodstvena profesija će ići sve više u pravcu fokusiranja na klijenta i biti podržana cloud tehnologijom, ali ne može zamijeniti jednog znalca.

Također, neka istraživanja pokazuju da je područje računovodstva posebno ranjivo jer uključuje zadatke prikupljanja i obrade podataka koje računari rade bolje i efikasnije.

 

Jelena Misita, predsjednica odbora za razvoj računovodstvenih organizacija pri najvećoj svjetskoj organizaciji IFAC, osvrnula se na izazove održivosti profesije u skladu sa novim trendovima. 

"Veoma je važno da kao profesija budemo spremni, ali dilema u mnogim dijelovima svijeta je ko će verificirati i kako će se raditi. Veliki dio počela je da radi revizorska profesija, ali se uključuju konsultanti, inžinjeri, timovi multidisciplinarnih ljudi  i odmah su uočene razlike", kazala je. Navela je primjer da je 2019. godine verifikaciju ESG izvještavanja 51 posto  radila revizorska profesija. Kako je rastao značaj izvještavanja, tako je rastao i angažman revizora i prošle godine je iznosio 64 posto. 

"Vrlo je važno na vrijeme se pripremiti, izlazi novi standard 5000 koji će se također koristiti u verifikaciji. Prilika se mora prepoznati i nemojmo za to čekati legislativu", poručila je Misita.

Do kraja ovog mjeseca objavljuje se prvi set standarda kojim će se standardizirati priča o održivosti izvještavanja. 

Meliha Bašić, profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu istakla je da je izvještavanje o ESG-u je trenutno jedno od najaktuelnijih ali i najproblematičnijih područja izvještavanje i svi moraju moraju primjenjivati neki oblik održivog izvještavanja. 

"Ovo je veliki izazov i za razvijene zemlje EU, a posebno za zemlje u tranziciji koje nastoje da postanu dio EU, poput Bosne i Hercegovine. Specifični izazovi u takvim zemljama, pa i u BiH, osim poteškoća u primjeni pravila izvještavanja o održivosti su, prije svega, nedostatak adekvatnih nacionalnih propisa i detaljnih uputa, profesionalaca i edukacije iz ove oblasti".

Da li će tehnologija ikada u potpunosti zamijeniti računovođe? Istina je da se računovodstvena profesija većim dijelom bavi prikupljanjem i obradom podataka, međutim, sasvim je sigurno da tehnologija ne može u potpunosti zamijeniti znanja računovođe. Istovremeno, neupitno je da tehnologija sigurno mijenja način računovodstva. Pojava novih tehnologija dovela je računovođe i knjigovođe u položaj da trebaju potražiti alternativne načine rada i razmisliti o promjeni načina poslovanja te posvetiti više pažnje kvalitetnijem i sveobuhvatnijem savjetovanju svojih klijenata. Zato bi se moglo zaključiti da dolaskom nove ere umjetne inteligencije i razvoja tehnologija računovođe nisu u opasnosti da izgube posao, već bi to trebali sagledati sa aspekata dolaske novog doba za računovodstvenu profesiju i shvatiti da je tehnologija prednost koja može olakšati posao i utjecati na kvalitetnije računovodstvene usluge. Budućnost računovodstvene djelatnosti sigurno će ići u smjeru fokusiranja na klijenta, uz sve veću podržanost tehnologijom. Činjenicu je da tehnologija automatizira zadatke računovođa, a to treba da im omogućava da optimiziraju svoje vrijeme i usredotoče se na kvalitetnije savjetovanje svojih klijenata kako bi efikasnije i učinkovitije postigli postavljene poslovne ciljeve. Računovođe svojim znanjima i vještinama mogu pružiti najoptimalnija poslovna rješenja, koja mogu pružiti samo ljudi. Tu su nezamjenjivi, pa ostaju jedan od najrelevantnijih, a i najpovjerljivijih izvora poslovnih savjeta.

S.B.