Hoće li BiH ukinuti bankarske naknade za plaćanje?

Kolika je financijska pismenost naših građana? Koliko plaćamo bespotrebnih provizija na račune? Hoće li i Bosna i Hercegovina ukinuti bankarske naknade za plaćanje? Možemo li u skorije vrijeme očekivati sniženje kamatnih stopa?

Gosti emisije Odgovorite ljudima na FTV bili su Edis Ražanica, Admil Nukić, Muamer Halilbašić, Suad Ećo.

"Hrvatska još uvijek nije ukinula bankarske naknade za plaćanje, ali Vlada je u saborsku proceduru uputila nacrt zakona, koji predviđa da vrlo široki spektar bankarskih proizvoda i usluga bude dostupan besplatno, odnosno svim građanima u Republici Hrvatskoj", pojašnjava Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.

Navedena odluka Vlade Republike Hrvatske izazvala je široke diskusije i polemike unutar Hrvatske, prvenstveno zato što se radi o jednom presedanu, odnosno jednom vidu intervencionizma koji privatnom sektoru određuje da dio svojih proizvoda i usluga, za koje objektivno ima troškove prilikom njihovog pružanja, daje besplatno, dodaje on.

"Dakle, to predstavlja jedan presedan, što je izazvalo zaista široke reakcije u hrvatskom društvu, prvenstveno reakcije iz Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge banaka koji smatraju da se ovime otvara Pandorina kutija", rekao je.

Prema njegovim riječima, pružanje određenih proizvoda i usluga za koje postoje objektivni troškovi njihovog pružanja - vrlo teško mogu biti besplatni.

"Konačne posljedice jedne takve, ja bih rekao prvenstveno političke, a usudio bih se reći i populističke odluke Hrvatske vlade, bi mogle dovesti do toga da posljedice toga opet, naravno, osjete građani, odnosno klijenti banaka, s obzirom na to da će banke biti prisiljene da svoje postojeće poslovne modele prilagođavaju novim realnim okolnostima", smatra Ražanica.

Admil Nukić, pomoćnik direktora Agencije za bankarstvo FBiH, napominje da je Hrvatska članica Evropske unije i okolnosti u kojima banke posluju u toj zemlji mogu se donekle razlikovati u odnosu na okolnosti u BiH i Federaciji BiH.

"Naš opći stav vezano za formiranje bilo koje cijene je da se ona treba formirati na tržištu i da treba, prije svega, biti transparentna. 13 banaka u Federaciji i još osam u Republici Srpskoj, svi one nude kategoriju usluga koje se mogu zvati osnovnim računom i mi tu za socijalne kategorije trenutno imamo situaciju da neke banke zaista nude besplatan osnovni račun već sada, bez obzira što zakonom nije određeno da ta usluga mora biti besplatna. Od banke do banke, što otprilike upućuje da takva usluga se prije svega odnosi na socijalno osjetljive kategorije. Dok ostali klijenti isto tako unutar postojećeg spektra usluga mogu tražiti ono što im najbolje odgovara. Ujednačavanje cijene u bilo kojem sistemu zaista može nositi rizike", kazao je.

Dalje navodi da 'mi u FBiH trenutno imamo širok spektar mogućnosti i izbora'.

"Tako da ne možemo prejudicirati stav našeg Ministarstva finansija i u svakom slučaju bi morali takvu odluku provoditi, ako bi bila donesena. Međutim, mislim da mi još uvijek ni cjenovno, a i po samoj ponudi nismo u situaciji da naši građani ili privrednici ne mogu odabrati uslugu koja je besplatna, povoljna ili čak spada u kategoriju usluga koje su skupe. Znači imamo dovoljno prostora na tržištu za izbor", pojasnio je Nukić.

Naša preporuka je da se te odluke moraju donositi isključivo na osnovu ekonomskih razloga i treba uvažiti efekte na poslovne modele banaka koji će sigurno nastati u momentu kad se dio prihoda ukine, dodao je Nukić.

"U svakom slučaju to je nešto što će imati dalekosežne posljedice u Hrvatskoj", poručio je.

Muamer Halilbašić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA, naglašava da je protiv toga da se ide sa potpunim ukidanjem naknada neselektivno.

"Vi imate određene kategorije davanja koja idu iz budžeta, kao što socijalna davanja. Sad možete tu napraviti neke aranžmane u smislu posebnog tretmana tih ljudi. Ali da sad svim stanovnicima u Federaciji treba ukinuti određene naknade, meni taj pristup nekako nema previše smisla. Kad bismo mi sad išli tom logikom da ih u potpunosti ukinemo, banke bi prošle godine završile 100 miliona u minusu. Tako da taj linearan pristup potpunog ukidanja za sve korisnike nema previše smisla", objasnio je.

Suad Ećo, član UO Udruženja poslodavaca BiH, kaže:

"Ne bih se baš u potpunosti složio sa kolegama. Mislim da Hrvatska ide u dobrom pravcu i da se može napraviti metodologija i bez socijalne karte. Mislim da se može napraviti ta jedna metodologija i treba možda dati bankama mogućnost da one same mogu odlučivati, vjerovatno će svaka banka napraviti neki paket aranžman za svakog svog klijenta, pa će neku uslugu možda ponuditi manji iznos za vođenje računa, manji iznos provizije, neku će možda uslugu ili proizvod ponuditi i besplatno i to treba dati mogućnost da banka, shodno svojim politikama, tako može plasirati svojim klijentima. Vjerovatno bi tu došlo do neke konkurencije ili do borbe unutar samih banaka, što bi u konačnici sam građanin ili klijent mogao imati neku neposrednu korist, da te usluge manje plaća".