Hrvatska odredila datum od kada će odlagati radioaktivni otpad na granici s BiH

Tokom 2025. godine planira se početak izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u bivšoj kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori u opštini Dvor, a početak rada centra predviđen je za 2026. godinu, rečeno je Hini u Ministarstvu privrede i održivog razvoja.

Dosadašnji istražni radovi i mjerenja na lokaciji ne ukazuju na moguće negativno rješenje u studiji utjecaja na okolinu, ali kao konačnu potvrdu prihvatanja lokacije Čerkezovac za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada pričekaćemo analizu i interpretaciju provedenih istraživanja u sklopu studije, čiji će rezultati biti javno dostupni, kažu u Ministarstvu, prenosi Dnevnik.hr.

Studija će, ističu, propisati mjere zaštite okolinua kojima se sprečavaju negativni utjecaji prilikom rada skladišta radioaktivnoga otpada.

U toku je izrada bezbjednosnih analiza i idejnog projekta za potrebe ishođenja lokacijske dozvole, a Ministarstvu je predan zahtjev za određivanje sadržaja studije utjecaja na okolinu.

Tokom marta proveden je javni postupak određivanja sadržaja studije utjecaja na okolinu, koji uključuje prikupljanje mišljenja i komentara javnosti i nadležnih tijela Hrvatske i BiH.

U Ministarstvu je u toku analiza zaprimljenih mišljenja, početak izgradnje centra planiraju tokom 2025., dok je planirani početak rada predviđen za 2026. godinu.

Na lokaciji su završeni istražni radovi i određivanje nultog stanja radioaktivnosti u okolinu, u sklopu kojeg je postavljena mjerna postaja za mjerenje ambijentalne brzine doze.

Postavljene stanice

Seizmološke stanice postavljene su na lokaciji centra te na lokacijama Rujevac i Pobrđani i uključene su u hrvatsku mrežu seizmografa i akcelerografa Seizmološke službe RH.

Takođe je osiguran prenos podataka u realnom vremenu Seizmološkoj službi u Zagrebu i Republičkom hidrometeorološkom servisu u Banjaluci.

Ali Ministarstvo upozorava kako se "nakon sastanaka s BiH stranom može zaključiti da ne postoji ni najmanja spremnost za dokazivanje da projekt neće imati utjecaja na okolinu, bez obzira na to što svi stručni argumenti, kao i preliminarni rezultati istražnih radova, ukazuju da ne postoji prekogranični utjecaj tokom redovnog pogona skladišta".

Premijer Hrvatske Andrej Plenković 20. juna na zajedničkoj sjednici hrvatske Vlade i Savjeta ministara BiH poručio je da će Hrvatska primijeniti najviše bezbjednosne standarde pri izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada.

Lokacija odlagališta je na "brdovitom, nenaseljenom području na kojemu bi se skladištio nizak i srednji radioaktivni otpad iz NE Krško", rekao je Plenković.

Ustvrdio je da se radi o otpadu "koji vrlo malo zrači", poput zaštitne odjeće, rukavica, krpa i slično, a neće se skladištiti istrošeno nuklearno gorivo, koje pripada visokom radioaktivnom otpadu.

Na pitanje o odabiru lokacije odlagališta i blizini granice s BiH, premijer je istaknuo da odluku o tome Hrvatska donosi autonomno.

Ali ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac  najavio je da će tražiti podršku EU-a za pronalazak nove lokacije odlagališta.

Košarac smatra da je lokacija odlagališta neprihvatljiva jer će ugroziti zdravlje obližnjeg stanovništva te je pozvao da se nađe treća lokacija.

Rekao je kako ekspertni tim BiH "nije zadovoljan protokom informacija s hrvatske strane", a Slovenija i Mađarska podržavaju bosanskohercegovačke napore.

Košarac je takođe zatražio sastanak s visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Josephom Borellom kako bi izrazio protivljenje namjeri Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na samoj granici s BiH.

I predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik optužio je Plenkovića da neistinitim tvrdnjama pokušava opravdati gradnju odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori i poručio kako će o rješavanju tog pitanja ovisiti budući odnosi BiH i Hrvatske.

I Dvor protiv centra za radioaktivni otpad

Načelnik Opštine Dvor Nikola Arbutina izjavio je Hini da su svi u njegovoj opštini protiv zbrinjavanja radioaktivnog otpada u Dvoru.

"Opštinsko Vijeće dvaput je reklo da je protiv, građani su rekli da su protiv i ja sam kao načelnik protiv", poručuje Arbutina.

Kaže kako svaki građanin u Dvoru, cijeloj Hrvatskoj i svijetu ima isti stav u vezi sa zbrinjavanjem radioaktivnog otpada, a on osobno smatra da se otpad treba zbrinuti na mjestu nastanka, u Nuklearnoj elektrani (NE) Krško.

Arbutina ističe da su u strategiji razvoja Opštine Dvor malo i srednje poduzetništvo, ekološka poljoprivreda i turizam, pa zašto svoj potencijal ne bi iskoristili za ekološke proizvode, koji su skuplji od konvencionalnih.

Iako im obećavaju rentu, Arbutina pita ko će im platiti to što se već osam godina o njihovu području priča kao o mjestu za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

"Ko će kupiti vikendicu pored Une, ko će kupiti zemljište ili ekološki proizvod?" ogorčen je načelnik Dvora.

Ministarstvo najavljuje donošenje Uredbe 

U međuvremenu, u Ministarstvu privrede i održivog razvoja ne posustaju, nego nastavljaju aktivnosti kojima nastoje uvjeriti sve nevjerne Tome da centar neće biti štetan za lokalno stanovništvo i okolinu.

Prošle je godine u Dvoru otvoren infocentar te drugi u Tehničkom muzeju u Zagrebu, provedeno je nekoliko konkursa za nevladine organizacije koje djeluju na području Dvora.

Fond izdaje mjesečne publikacije o svim novostima vezanim uz uspostavu centra, a završena je i izrada agroekološke studije za područje Dvora.

U saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije u toku je provođenje niza preventivnih programa za mještane Dvora, kažu u Ministarstvu i najavljuju skoro donošenje Uredbe o naknadi lokalnoj zajednici.

"Sve te aktivnosti dio su nastojanja Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krško da se poveća prihvatljivost projekta za lokalnu zajednicu. Vjerujemo da će u tom smislu pozitivan korak biti i skoro donošenje Uredbe o naknadi lokalnoj zajednici", ističu u Ministarstvu, prenosi Avaz.