Koriste njegovo ime bez odobrenja - Prof. dr. Emir Solaković: Prodaju otrov, a ne lijekove

Svjedoci smo svakodnevnog reklamiranja lijekova i preparata na društvenim mrežama, a sve veći broj ljekara reklamira na internetu proizvode koji se ne mogu kupiti u apotekama. Većinom su to razni čajevi koji, navodno, liječe, primjera radi, dijabetes, potom čajevi za liječenje neplodnosti, a ljudi se hvataju za slamku u nadi da će im oni pomoći na putu do ozdravljenja. Nažalost, u većini slučajeva ljudi budu razočarani i nezadovoljni, jer uglavnom izdvajaju veće sume novac za takve nazovilijekove.

UZALUD PRIJAVE

Nažalost, naš poznati ljekar prof. dr. Emir Solaković, kardiovaskularni hirurg, već godinu vodi borbu s tim da ukaže kako on ne reklamira nikakve proizvode na društvenim mrežama. Krenuo je, kaže, i od zvaničnih institucija, ali do danas nikakve pomoći nema, jer se takva reklama i dalje vrti na društvenim mrežama.

"Tamo vidite moj lik, neku bolnicu, reklamira neke čajeve, neke lijekove... Dosta svijeta mi se obraća pitanjem je li to moguće, što će to tebi, taj dio. Oni su to skinuli, ti koji prave te, da ne kažem lijekove, nego otrove", kazuje za Oslobođenje dr. Solaković, koji je odmah reagovao u pokušaju da zaustavi ovakve pojave.

Prijavio sam to MUP-u. Prije godinu otišao sam direktno njima i prijavio MUP-u da oni zloupotrebljavaju moj lik i stavljaju kao reklamu, ne za lijekove, nego te čajeve, te otrove. Znam i gdje se ta radnja nalazi što prodaju, zamolio sam ih da im odu na vrata. Onda su mi oni rekli da za to mora reagovati Tužilaštvo KS-a. Ni inspekcija tu ne može pomoći, naglašava dr. Solaković, upozoravajući ljude koji uzimaju, kako kaže, taj otrov, da to nisu lijekovi.

"Ne, nisu to lijekovi, da je to lijek, do njega bi se dolazilo kroz zdravstveni sistem", naglašava sagovornik i dodaje da se u reklamama nudi “otrov koji truje BiH, naše ljude, a ja sam Bosanac i volim svoj narod, svoje ljude bilo koje”.

Magistrica farmacije Zahida Binakaj, donedavno predsjednica Komore farmaceuta FBiH, u izjavi za Oslobođenje pojašnjava šta kaže zakonska regulativa u ovakvim slučajevima, navodeći da je po Zakonu o apotekarskoj djelatnosti Federacije BiH i po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i ostalim aktima koji regulišu promet lijekova, i prije svega Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima na nivou države BiH, reklamiranje lijekova zabranjeno.

"Za svaki lijek koji se reklamira putem društvenih mreža stavila bih jedan veliki znak pitanja, jer sam farmaceut koji radi u apotekarskoj djelatnosti punih 36 godina. Znači, za sve što nije registrovano ili je registrovano, a prodaje se ili se reklamira putem društvenih mreža", kaže mr. Binakaj, pozivajući nadležne inspekcijske organe da utvrde ko to čini i da ih sankcioniše na zakonom primjeren način, “jer je to u svim civilizovanim zemljama svijeta strogo zabranjena aktivnost”.

Na naš upit o nedozvoljnom oglašavanju lijekova putem društvenih mreža, doc. dr. Biljana Tubić, mr. ph. spec. i pomoćnik direktora Sektora za lijekove Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, kaže nam da “lijekovi koji nisu odobreni od ove agencije ne smiju da se oglašavaju, što je prvi od nekoliko kriterijuma”.

Kada je u pitanju oglašavanje o lijekovima koji nisu u kategoriji lijeka, naglašava da državna Agencija za to nije nadležna.

"U svakom slučaju, oglašavanje koje nije u skladu sa propisima i koje može da dovede do obmanjivanja javnosti svakako nije dozvoljeno", kaže dr. Tubić, dodajući da je ova problematika višedimenziona i ne isključuje odgovornost i medijskih kuća koje emituju od industrije preporučene sadržaje.

Na pitanja koliko se federalna inspekcija suočavala sa slučajevima u kojima je ukazano na nepravilnosti reklamiranja lijekova ili drugih proizvoda i preparata, Oslobođenje je dobilo podatak da je Inspektorat sanitarne - zdravstvene i farmaceutske inspekcije zaprimio anonimnu prijavu na nezakonito obavještavanje lijeka putem interneta.

"Postupajući inspektori neposrednom kontrolom ustanovili su da se ne radi o preparatu koji se deklariše kao lijek, već o dijetetskom pripravku, a koji je registrovan od federalnog Ministarstva zdravstva. U kažnjavanju slučajeva reklamiranja lijekova podsjećamo da će se kaznom od 5.000 do 15.000 KM kazniti za prekršaj pravna osoba ako protivno odredbama ovoga zakona oglasi lijek dostupan samo uz liječnički recept široj javnosti, na način kojim mu se pripisuju svojstva kojih nema, preuveličavaju pozitivni učinci lijeka ili na bilo koji drugi način dovodi u zabludu korisnika lijeka", navode iz Inspekcije.

Pojašnjavaju da je, shodno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, članom 76. tačka 1. zabranjeno oglašavanje u javnim medijima lijekova koji se izdaju samo uz liječnički recept. Tačkom 3. istog člana zabranjeno je oglašavanje lijekova široj javnosti na način kojim se lijeku pripisuju svojstva kojih nema, preuveličavaju pozitivni učinici lijeka, senzaciolistički i na neodgovarajući način opisuju učinci lijeka ili na bilo koji drugi način korisnika lijeka dovodi u zabludu.

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Sarajevo ukazuju na to da su reklamiranje i prodaja lijekova putem interneta zabranjeni, ali i da je evidentno da se u praksi često pod lijekovima smatraju i dodaci prehrani, koji se također reklamiraju i prodaju putem interneta.

MANJAK PODATAKA

"Najveći problem ovog vida prodaje, sa aspekta inspekcijskog nadzora, jeste nemogućnost da se uđe u trag osobama ili firmama koje vrše reklamiranje i prodaju proizvoda, s obzirom na to da stranice na kojima se vrši prodaja, uglavnom, ne nude dodatne informacije o lokaciji, odgovornim osobama i slično, a posebno što se nerijetko radi o osobama ili firmama koji/e se ne nalaze na teritoriji Kantona Sarajevo ili BiH", kaže u izjavi za Oslobođenje Vildana Brdarić, stručna savjetnica za informisanje Kantonalne inspekcije.

Dodaje da je u dosadašnjim prijavama, koje su bile sporadične od početka godine, konstatovano da se za reklamiranje i prodaju određenih proizvoda angažuju agencije koje često nisu registrovane u BiH, već se radi o firmama iz drugih zemalja. Osim toga, navedene agencije unajmljuju freelencere koji vrše online reklamiranje proizvoda, prvenstveno putem društvenih mreža, te u tom dijelu proizvođači ne žele preuzeti teret odgovornosti za davanje informacija o njihovim proizvodima koje nisu sami ustupili osobama koje vrše online oglašavanje/prodaju.

"U provedenim kontrolama farmaceutski inspektor je u jednom slučaju djelovao upravnom mjerom prema pravnom licu, u čijem vlasništvu je online platforma putem koje je ustanovljena prodaja lijekova koji nisu na raspolaganju u BiH, te kontrolnim pregledom utvrdio da je online prodaja i reklamiranje lijekova obustavljeno", naglašava Brdarić.