Bh. privreda i energetska transformacija: Od 2026. plaćat će se karbon-taksa

Bosna i Hercegovina se potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala na energetsku transformaciju u skladu s pravilima Energetske zajednice. Mnogo je zadataka, sve manje vremena do 2026. godine, kada će početi uvođenje prekogranične karbon-takse za potrošnju ugljendioksida, a nema detaljnih procjena uticaja na bh. privredu značajno uslovljenu fosilnim gorivima.

Da bi zadržala kupce na stranom tržištu, firma iz Kladnja koja proizvodi drvni namještaj, a od preostale sirovine ekološke brikete i pelet, smanjuje upotrebu fosilnih goriva, ali i električne energije - zbog većih ušteda i manjeg zagađenja.

"Radimo unapređenje na grijanju, mijenjamo određene kalolifere i cjevovode na način da koristimo manje energije“, objašnjava Jasminka Hadžiabdić, izvršni direktor firme Ramex.

Ciljevi poslovne strategije usmjereni su na povećanje energetske efikasnosti korištenjem energije iz obnovljivih izvora za više od 60 posto. Tome treba doprinijeti i modernizacija pogona.

"Ako imate noviju mašinu koja ima manje motore i veću produktivnost, ona će samim tim raditi više jedinica i potrošiti kilovata, a upravo se taj karbondioksid veže za kilovat sat“, dodaje Hadžiabdić.

Korištenje obnovljivih izvora energije prioriteno je zbog očuvanja konkurentnosti, ali i zdravlja zaposlenih.

"Uveli smo led sijalice i značajno smanjili potrošnju električne energije. Također, zamijenili viljuškare na dizel gorivo, u zatvorenim prostorijama koristimo električne viljuškare“, navodi šef proizvodnje Šefkija Ćavkunović.

Proizvodnja energije u potpunosti iz obnovljivih izvora za potrebe bh. privrede trenutno nije realna, ali je dugoročno neminovna.

"Trenutno proizvodimo 80 posto električne energije iz fosilnih goriva, dvadesetak posto iz obnovljivih - nešto malo iz vjetra i ostalo je voda“, ističe Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije JP Elektroprivreda BiH.

"U prošloj godini prosječan udio ugljena u struji za Bosnu i Hercegovinu je 64 posto, toliko je struje bilo iz termolektrana“, navodi Janez Kopač, konsultant i bivši direktor Sekretarijata Energetske zajednice.

Bosna i Hercegovina u EU izvozi više od 72 posto robe. Zato će plaćanje karbon takse po cijeni od 100 eura za tonu ugljendioksida najviše pogoditi firme kojima je to tržište primarno.

"U tom trenutku nećete biti baš tako konkurentni jer ste tu razliku u cijeni dodali na porez i oni mogu naći druga tržišta koja već više rade mnogo više sa zelenim izvorima energije“, upozorava Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

"Imamo upite kupaca šta smo napravili i da im priložimo certifikate o porijeklu energije kao i potvrdu o količini emisije CO2“, navodi Denis Bešić, rukovodilac razvoja u firmi GS tvornica mašina Travnik.

Drugi scenario, prihvatljiviji, bilo bi plaćanje poreza u Bosni i Hercegovini, što bi omogućilo investiranje u obnovljive izvore energije.

"Ako to radimo na 3-5-7 bh. kompanija, ili 77, nije bitno, a svi ostali ćemo trpjeti neku finansijsku štetu - onda to nije taj trenutak", dodaje Vuković.

Na energetsku transformaciju obavezali smo se potpisivanjem Sofijske deklaracije o zelenom planu za Zapadni Balkan, a nemamo ni približne procjene uticaja na privredu. Zato se izvoznici samostalno pripremaju za taj proces jer čekati nadležne da naprave potrebne korake može biti pogubno za njihov opstanak na tržištu koje ih, osim kvalitetom, uslovljava i ekološkim standardima.