BiH ostaje u pat poziciji uprkos sastanku u Briselu i usvojenom dokumentu

Evropska unija je pozdravila novu prekretnicu u odnosima između Evropske unije i Bosne i Hercegovine do koje je došlo zahvaljujući odluci Evropskog vijeća u decembru 2022., da se Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata. No, izrazila je i ozbiljnu zabrinutost zbog dešavanja u Republici Srpskoj. Reklo bi se: različite poruke došle su iz Brisela, no ne čudi jer su i različite stavove odnijele bh. delegacije u Brisel. U najkraćem reklo bi se - u Bosni i Hercegovini ništa novo. 

Iz Brisela pohvale, ali i kritike. Još jednom smo pokazali da bez obzira na mehanizam koordinacije, opredjeljnost za evropski put Bosne i Hercegovine bh. političari ne mogu postići jedinstven stav. EU napravila je dokument o BiH koji je konsenzusom usvojila i svih 27 članica potpisalo, tri zvaničnika BiH nisu imala jedinstven stav o tome. Nismo se usaglasili oko stanja u BiH, kazao je Zukan Helez nakon povratka u Sarajevo. 

"Na pojedine dijelove Staša Košarac je imao primjedbe. Ja sam imao određeni pritisak da prihvatim od ove bh delegacije. A to je prije svega stanje i onaj ko je izazvao ove probleme u BiH, a to su odluke NSRS. Izjava zvaničnika Evrope, zvanični dokument je, četvrti pasos tačno dijagnosticira ko je napravio problem u u ovoj trenutnoj krizi, a to je NSRS i Milorad Dodik", kaže ministar odbrane BiH. 

"Bilo kakve zajedničke izjave gdje se Republika Srska dovodi u negativan kontekst su neprihvatljive i apsolutno je naše stajalište bilo potpuno opravdano da nema potrebe za donošenjem bilo kakve zajedničke izjave pogotovo izjave u kojoj će se RS okvalifikovati kao krivac za određene procese", kategoričan je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. 

Iako je u zvaničnom saopćenju EU izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog zakonodavnih inicijativa i najava u entitetu Republika Srpska koje su u suprotnosti sa evropskim putem Bosne i Hercegovine, uključujući secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavnog poretka države, te naglasila da se svi politički lideri moraju uključiti u konstruktivan dijalog kako bi se prioritetno pozabavili unutrašnjim političkim pitanjima, neki su ipak optimistični. 

"Ja sam osobno iznijela stav da dijalog u BiH, međusobno uvažavanje, konsenzus i poštivanje ustavnih nadležnosti dovodi do napretka i u ispunjavanju ovih reformskih procesa odnsono ostvarenja cilja ka EU uniji", istakla je predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto. 

Pitali smo analitičare kako oni vide ovakvo predstavljanje u Briselu i rezultate sastanka. 

"Iskreno govoreći kada čitam ovo, posebno nakon presice Borelja i Krišto, izgleda kao da ti ljudi nisu bili na istom sastanku, otprilike mi tako to djeluje. Borelj je govorio nešto vrlo ohrabrujuće koliko sam vidio, a onda je na kraju zaključio da ipak, jeste opasna secesija i rekao je znate na koga mislim ali neću imenovati Republiku Srpsku ali zapravo sam rekao za svih. Mi ćemo koristiti ovlasti ako na to budemo prisiljeni ali ne bismo voljeli da ih koristimo. Iz svega je ostao jedan nedorečeni dojam šta se desilo u Briselu. Imamo i dalje pat poziciju", stava je politički analitičar Dragan Markovina. 

"Uopšte me ne iznenađuje šta se desilo. To pripada pod svakodnevnicu naše zemlje. Da stagniraju, to je definitivno, u nekim situacijama čak idu unazad, u nekim situacijama čak i nazaduju. U principu loši su od početka, neam volje, opstrukcije su maksimalne, nema jedinstva", ističe politički analitičar iz Banjaluke Mladen Bubonjić. 

Ono zbog čega je bh. delegacija otišla u Brisel i šta je bh. javnost očekivala samo se dalo naslutiti između redova izjava političara. No, jasno je kriza u BiH nije dovoljno velika da bi se Evropska unija odvažila na konkrentije poteze. Sve je opet na domaćim političarima. 

"Ni javnosti ali ni političarima u BiH nije jasnije šta je to vizija, odnosno put koji EU vidi za BiH. S jedne strane pohvale za urađeno, super. S druge strane neke zanimljive najave o mogućnostima u budućnosti ali s treće strane ostali smo negdje između poruke da odluka o poništavanju odluka Ustavnog suda nema pravnu osnovu i da je za EU u tom smislu neprihvatljiva kao i izmjene krivičnog zakona koji će da smanjuju slobode izražavanja. Ostalo je na tome da bez obzira na sve to za EU to nije teško da promijeni svoju politiku prema BiH", napominje analitičar za evropske integracije Adi Ćerimagić. 

U ovakvoj situaciji teško je očekivati da bh. političari ubrzano rade na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta, prije će na godišnje odmore da ne razmišljaju šta to jesu mogli a nisu uradili. A već naredni ispit imat će u oktobru kada će ponovo bh. delegacija u Brisel.