Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora nekada se činila miljama daleko, a danas je još jedna od obaveza na kojima Bosna i Hercegovina mora predano raditi. I mnogo brže nego što je to bilo do sada. Naša zemlja se kroz nekoliko potpisa obavezala da će ovo pitanje staviti u fokus rada, ali do sada smo uglavnom samo kaskali. Nedavno usvojeni set energetskih zakona mogao bi konačno otkočiti cijeli proces. Dodatni podsticaj su i sredstva iz evropskih fondova koja bi nam postala dostupna.
Zamršene i spore procedure, nejasne nadležnosti i birokratija uveliko su kočile ovaj proces i investitorima otežavali posao. Novi zakoni bi mogli unaprijediti stanje, ali samo ukoliko se dosljedno i u potpunosti budu primijenili u praksi.
"Izuzetno komplikovane procedure koje traju, ako ne godinu, možda čak i godinama - na ovaj način će biti preskočene i izbačene. Međutim, vidjet ćemo hoće li se neke nove skrivene procedure pojaviti i odnositi bespotrebno vrijeme kao sada ove“, kaže Almir Mujaković, predsjednik Udruženja Green Energy.
Potpisujući Sofijsku deklaraciju, i zemlje regiona, među kojima i BiH, podržale su tzv. Zelenu agendu za Zapadni Balkan. Ministar energije rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić (SDP BiH) podsjeća kako je ona predviđena Evropskim zelenim planom, kojim smo se obavezali da ćemo, zajedno sa EU, raditi na cilju da do 2050. godine Evropa bude klimatski neutralan kontinent.
Zakonska rješenja bez tehničkih pretpostavki sama po sebi neće unaprijediti stanje. Trenutni kapacitet mreže od 2.000 MWh sati u oblasti vjetroelektrana i isto toliko solarnih, upozorava struka, umnogome bi mogli ugroziti cijeli projekt.
"Limitirajući faktor je izgradnja prijenosne i distributivne mreže na način da omogući jednak pristup mreži svim potencijalnim investitorima“, objašnjava Edhem Bičakčić, direktor firme Bičakčić d.o.o.
Od usvojenih zakona se očekuje da omoguće i podršku u investiranju koje sada nema.
"Očekujemo da će ova zakonska regulativa konačno omogućiti pristup evropskim fondovima. Investitori kod nas imaju samo komercijalne aranžmane banaka“, dodaje Bičakčić.
Na sredstva iz EU-a za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije trenutno mogu računati građani i kompanije koje instaliraju postrojenja za vlastitu potrošnju. Jedna od njih, ispunjavajući rigorozne kriterije je, uz finansijsku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj, instalirala solarnu elektranu snage 600 kW.
"Sa ovom instalisanom solarnom elektranom to je oko 30 posto ukupne potrošnje. Glavni benefit za okoliš, za zajednicu, jeste smanjenje otprilike na godišnjem nivou oko 600 tona CO2“, navodi Adnan Lihić, predstavnik kompanije Interprocess Tešanj.
Investitori napominju da ni do sada brana bržoj realizaciji ovih projekata nisu bili toliko sami zakoni - koliko birokratske procedure i nejasne nadležnosti.
"Znači, vjerovatno će u implementaciji biti ponovo zastoja“, upozorava Lihić.
S obzirom na to da interes investitora premašuje ukupne kapacitete naše zemlje u ovom sektoru, oni apeliraju da se, uz netom usvojen set energetskih zakona, poradi na efikasnosti elektroprivreda, resornog ministarstva, regulatora, operatora i svih koji su i dalje za veliki broj potencijalnih investitora nepremostiva birokratska prepreka.
