Prinosi pšenice ne pokrivaju ni troškove sjetve

Otkupna cijena od 30 feninga po kilogramu pšenice uz katastrofalne prinose i kvalitet hljebnog žita domaće ratare bacila je na koljena, jer neće uspjeti da pokriju ni dio troškova sjetve, koja je bila među najskupljima u istoriji.

U Semberiji, najvećoj žitnici Srpske, ne pamte težu godinu, kažu da je nakon završene žetve jasno da je opstanak ove grane poljoprivrede pod velikim znakom pitanja jer, kako tvrde, proizvodnja nema nikakvu računicu.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić rekao je za “Glas Srpske” da cijena od 30 feninga po kilogramu ne može nadomjestiti ni polovinu novca koji su uložili ove godine.

"Kad krene na početku godine loše, tako bude do kraja, a to se obistinilo i u našem slučaju. Prinosi i kvalitet su ekstremno loši. Od resornog ministarstva imali smo podršku od 500 maraka po hektaru, što nam je malo olakšalo", kazao je Radić.

Prema njegovim riječima, cijele sezone pratile su ih nevolje, počevši od poplava, vjetra, leda, što je desetkovalo prinose.

"Svjesni smo da smo sa ovom cijenom pšenice u minusu, a cijena je formirana na bazi one u okruženju. Recimo u Srbiji, kilogram je 35 feninga plus troškovi transporta", rekao je Radić.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić rekao je za “Glas Srpske” da su ove godine imali najskuplju sjetvu.

"Prinos je do tri tone po hektaru, rijetko da je negdje više. Ova godina je prekretnica za poljoprivrednu proizvodnju, jer više ne vrijedi ulagati u ovaj sistem. Imamo veliki problem, jer kao narod nemamo hrane, svi proizvođači ovih dana se hvataju za glavu", istakao je Bakajlić.

Kako kaže, sijali su sjemensku pšenicu od 200 maraka, a osim loših prinosa, zabrinjava ga i slab kvalitet.

"Dvije prethodne sezone su bile sušne što se tiče kukuruza, sada će nas ova sa pšenicom dokrajčiti. Teško je kad jedna godina bude loša, a tek ovako kada se poveže, jer su kukuruz i pšenica kod nas najzastupljniji", rekao je Bakajlić napominjući da su se poljoprivrednici zaduživali te da ne znaju kako će doći ni na nulu.

Ništa bolja situacija nije ni u Lijevču polju. Vlasnik preduzeća “Zelen gaj” iz Laminaca kod Gradiške Ranko Sarajlić rekao je za “Glas” da je nevrijeme dotuklo voće i povrće, na njivama nije ostalo gotovo ništa, a pšenice je manje nego lani i to za nekih 50 do 60 odsto od prosjeka.

"U Lijevču polju je stanje katastrofalno kada je pšenica u pitanju. Kvalitet i prinosu su jako loši, proizvođači su izgubili velike pare, a dali su sve od sebe, puno truda otišlo je niz vodu. Očekivali smo prinose od sedam do osam tona po hektaru, a požnjeli tri, maksimalno četiri, u zavisnosti od toga gdje se nalazi parcela", rekao je Sarajlić.

Kukuruz

Kako naglašava Boško Radić ratari slamku spasa ove godine traže u solidnom rodu kukuruza, koji se, u dobroj mjeri održao i nakon olujnog nevremena u Semberiji, a posljednje kiše spasiće prinos.

"Kukuruz se još drži solidno, ono što oluja nije oborila, u dobrom je stanju. Afrička kuga svinja, loš prinos pšenice, teško je nadomjestiti, ali ovo će malo ublažiti tešku godinu", rekao je Radić.