Adin Fakić nakon napuštanja Milkosa u samostalnom biznisu

Adin Fakić, agroekonomski stručnjak, napustio je kompaniju Milkos za koju je radio više od 15 godina. Dvije godine poslije, svoje dugogodišnje iskustvo i znanje stečeno u agro sektoru, iskoristio je za osnivanje samostalnog obrta koji se bavi savjetovanjem u upravljanju OD Agrokultura Sarajevo.

Za Akta.ba govori kako je biti samostalni poduzetnik, na čemu aktuelnom trenutno radi, te o ključnim aktivnostima strateške grane industrije u BiH - poljoprivrede.

"Konkretno, zaokružujem ciklus kod firmi koje hoće da investiraju, koje hoće da se bave određenom djelatnošću. Od finansiranja preko banaka, dostupnosti finansijskih sredstava do ispravljanja određenih propusta u zakonu o poljoprivredi, projekcije poslovanja, izrada projekta poslovanja", kaže nam na početku razgovora.

Govoreći o razlozima osnivanja obrta, kaže da porezi i doprinosi jesu visoki, ali je novac dostupan u svakom momentu, dok s druge strane d.o.o. ima puno više obaveza. 

"Kancelarija je u mojoj kući, nemam troškove iznajmljivanja prostora, supruga je računovođa i za sada nemam potrebe za angažovanjem dodatnih saradnika. Bar za sada, dok se ne realizuju neki veliki projekti na kojima radim, ali će za to trebati vrijeme jer kod nas sve ide presporo. Puno je očekivanja, ali idem polako pa ćemo vidjeti u kom pravcu će sve završiti", priča Fakić za Akta.ba.

Iz iskustva samostalnog poduzetnika, kaže da tek sad razumije problematiku poduzetnika. 

Zato je, kaže, mnogima lakše prihvatiti ponudu neke internacionalne kompanije za koju će raditi, nego se baviti samostalnim poslom. 

"Ja sam i bivšu firmu smatrao svojom, ali sada mogu iz prve ruke dati širu sliku o tome. Porezi i doprinosi su bolna tačka svih poduzetnika", navodi on. 

Trenutno sarađuje sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede na izradi analiza sektorskih grana. Kaže da je novi ministar Kemal Krnjić, koji dolazi iz realnog sektora i koji je bio 16 godina direktor mljekare "Meggle, veoma menadžerski orijentisan.

BH. POLJOPRIVREDA TREBA ISKORAKE

"Svima je potrebno vrijeme za prilagođavanje rada u javnom sektoru, ali on već pokazuje dobre rezultate. Orijentisan je ka biznisu, iako je dosta toga uradio i iza sebe ostavio bivši ministar. Imali smo svjetsku krizu, pandemiju, rat u Ukrajini, rast cijena sirovina, energenata i on je uspio povećavati budžet u poljoprivredi iz godine u godinu, tako da se stvorila dobra baza. Sada treba uraditi neki fine-tuning i napraviti iskorak kada je u pitanju poljoprivreda u Federaciji BiH", smatra Fakić. 

Sa ministarstvom također radi na procjeni samoodrživosti mliječnih farmi u Federaciji BiH.

"Za mene je to vrlo bitna informacija s kojom trebaju biti upoznati svi farmeri, prerađivači, otkupljivači…Drago mi je što je ministarstvo izrazilo interes za takvom analizom, a koja će biti baza za izradu analiza iz drugih sektora poljoprivrede. Ona će pokazati strukturu farmi, brojnost grla, pasminski sastav, dostupnost zemljišta….“.

Napominje da ovako detaljna analiza nije rađena dugo godina i vrlo je važno što će dobiti svoju zvaničnu formu koja će biti dalje distribuirana. 

BIH JE MALO TRŽIŠTE

Komentarišući interes investitora za ovaj sektor, Fakić kaže da je Bosna i Hercegovina mala zemlja i tržište je nedovoljno veliko, a s obzirom na broj stanovnika postaje sve manje atraktivno. Oni koji traže tržište za prodaju svojih proizvoda u BiH ne vide neki veliki interes. 

"Bosna i Hercegovina je mala zemlja, dosta svjetskih proizvođača je prisutno u Hrvatskoj ili Srbiji gdje imaju ozbiljnu poljoprivredu i iz tih zemalja prodaju u našu zemlj. Ipak, BH ima dobru poziciju i situaciju kada je riječ o slobodnoj trgovini sa Turskom. Sa izvozom mlijeka bi se mogla uraditi ista stvar kao sa izvozom mesa", mišljenja je ovaj stučnjak.

Zbog svega, dodaje, danas se teži toj samoodrživosti poljoprivrednika i njihovom razvoju. Poljoprivreda u BiH je strateška grana i samoodrživost u određenim segmentima poljoprivredne proizvodnje mora postajati i na njoj se mora raditi.    

Sa žaljenjem konstatira da je naša zemlja ipak daleko od toga i navodi primjer Hrvatske koja ima spisak samoodrživih gazdinstava. 

"Imaju komercijalna, nekomercijalna tj. ona koja ne mogu opstati bez značajne podrške države, tako da se iskreno nadam da ćemo do isteka mandata ove Vlade FBiH nešto konkretno uraditi", dodajući da je problem što će to biti djelimično, dakle na nivou entiteta umjesto cijele države. Ipak, bitno je da su te stvari uočene i da se počelo raditi na tome. 

BUDUĆNOST JE U SAMOODRŽIVOSTI PROIZVOĐAČA

Osvrnuo se i na situaciju na tržištu proizvodnje mlijeka koja jeste teška ne samo kod nas nego u cijelom svijetu. Navodi da je u Evropskoj uniji proizvodnja mlijeka pala za 0,5%.

"Litar mlijeka na farmi košta 1,30 KM dok je EU marka i nije čudo se u BiH uvozi jako puno mliječih proizvoda – finansijski, a ne količinski. To su skupi proizvodi, maslac, voćni jogirti, razni sirevi, a izvozimo bazične mliječne proizvode – mlijeko, jogurt, pavlaka", pojašnjava on.

Napominje da je upravo zbog toga interes kompletnog poljoprivrednog sektora da bude samoodrživ, da troškovi proizvodnje budu što povoljniji i da dobije što bolju cijenu otkupljivača i prerađivača, kako bi on na kraju bio samoodrživ i konkurentan.

"Zvuči jednostavno, ali je materija jako teška i potrebno je jako puno rada", poručuje. 

Smatra da je u narednom periodu potrebno upregnuti sve snage i napraviti dobre rezultate, podići proizvodnju na visok nivo, kako zbog stjecanja kandidatskog statusa i kasnije ulaska u Evropsku uniju ne bi došlo do gašenja određenih proizvodnji u primarnom poljoprivrednom sektoru.

S.B.