Na deponije se baca 90 posto medicinskog otpada

U BiH gotovo 90 odsto medicinskog otpada završava na deponijama gdje ugrožava stanovništvo i okolinu, pokazuju podaci istraživanja Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle.

Prema toj analizi, određen broj zdravstvenih ustanova ipak odvaja taj otpad od komunalnog, ali ga kasnije preuzimaju komunalna preduzeća.

Stručnjaci iz oblasti ekologije tvrde da je potrebno da zdravstvene ustanove u BiH krenu sa izradom planova upravljanja tim otpadom, što su neke od njih već započele, da bi ova oblast bila adekvatno uređena.

Kako je kazala Vanja Rizvić iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla, čija je stručna oblast recikliranje otpada i edukacija u toj oblasti, prošle godine su radili istraživanje da bi vidjeli na koji način zdravstvene ustanove upravljaju medicinskim otpadom.

"Na osnovu anketa dobili smo podatke da otprilike 90 odsto medicinskog otpada završava na deponijama", rekla je Rizvićeva i dodala da taj centar trenutno radi na projektu "Odgovorno upravljanje medicinskim otpadom".

Prema njenim riječima, cilj je da se zajedničkim radom predstavnika vlasti, zdravstvenih ustanova, biznis sektora i nevladinih organizacija procijeni trenutno stanje količina i načina upravljanja medicinskim otpadom, te da se izrade dokumenti koji će pomoći zdravstvenim ustanovama da započnu proces pravilnog upravljanja.

"Projektom je pokrenut veliki broj zdravstvenih ustanova da krenu u izradu planova upravljanja otpadom, izrađen je regionalni plan i vodič za izradu plana", kazala je Rizvićeva i dodala da projekat finansira EU i Fond za zaštitu okoline.

Prema njenim riječima, stručno zbrinjavanje infektivnog otpada vrše preduzeća "Kemis" u Lukavcu, zatim "Reciklon" , te bolnice u Doboju i Brčko distriktu, dok se hemijski i farmaceutski izvozi u zemlje EU i tamo uništava.

U Ministartsvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, rekli su da je upravljanje medicinskim otpadom regulisano Zakonom o upravljanju otpadom i Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom.

"U skladu s tim pravilnikom sve zdravstvene ustanove su bile dužne donijeti planove upravljanja otpadom do kraja 2007. godine", rekli su u tom ministarstvu i dodali da su njime precizirane obaveze zdravstvenih ustanova svih nivoa u upravljanju otpadom, koji se smatra medicinskim.

Naveli su da postrojenje za tretman medicinskog otpada postoji u krugu bolnice u Doboju, a da je popunjavanje kapaciteta tog postrojenja u nadležnosti Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, kao i obaveza tretmana medicinskog otpada od strane zdravstvenih ustanova.

Takođe, naveli su da je Prostornim planom RS predviđeno da kapaciteti za tretman medicinkog otpada budu sagrađeni na regionalnom principu i to u Prijedoru, Banjaluci, Mrkonjić Gradu, Derventi, Bijeljini, Sokocu, Foči i Gacku.

Da medicinskog otpada ima i na izletištima u prirodi, potvrđeno je sredinom prošle godine kada su aktivisti Udruženja građana "Iskra života" iz Banjaluke pronašli gotovo pet vreća tog otpada na poznatom banjalučkom izletištu Banj brdo. Dragan Vulin, član tog Udruženja, rekao je da ako u mjestima poput tog, koje je pristupačno i blizu Banjaluke, bude pronađen medicinski otpad, možemo zamisliti čega sve ima u drugim nepristupačnim predjelima u prirodi bilo kojeg grada u RS.

"Čini mi se da, kada bi se to "zagrebalo" malo više u okolini Banjaluke, vjerovatno bismo toga još našli negdje", rekao je Vulin i dodao da se boji da takvog otpada ima mnogo više, te da je opasnost ako se odlaže blizu izvora.

On je naveo da bi odlaganje otpada trebalo regulisati na finansijski prihvatljiviji način, jer je to u interesu države.