BiH dobija preciznu 3D mapu teritorije: Završeno LiDAR snimanje cijele zemlje

Bosna i Hercegovina nalazi se pred završetkom jednog od najobimnijih projekata prikupljanja prostornih podataka u zemlji. Snimanje teritorije LiDAR tehnologijom već je završeno, dok su sada u toku obrada, korekcije, provjera kvaliteta i konačno prihvatanje prikupljenih podataka.

Projekat, vrijedan oko 1,8 miliona eura, finansira Europska unija, a krajnji rok za završetak svih ugovorenih aktivnosti je 22. septembar ove godine.

Cilj je da institucije dobiju jedinstvenu i visokopreciznu trodimenzionalnu podlogu koja se može koristiti u različitim oblastima – od prostornog planiranja, gradnje cesta i praćenja klizišta i poplava, do upravljanja šumskim i poljoprivrednim zemljištem, evidentiranja bespravne gradnje i unapređenja sigurnosti zračnog saobraćaja.

LiDAR, odnosno Light Detection and Ranging, predstavlja tehnologiju preciznog snimanja terena iz zraka. Na osnovu prikupljenih prostornih tačaka moguće je izraditi digitalne modele terena i površine, pri čemu prvi prikazuje reljef, dok drugi obuhvata i objekte koji se nalaze na površini.

Tako dobijeni podaci mogu se povezati s geografskim informacionim sistemima i koristiti kao osnova za donošenje odluka u svim oblastima u kojima su potrebni precizni podaci o položaju, visini i međusobnom odnosu objekata i terena.

Njihova primjena je široka. Urbanistima mogu pomoći u određivanju prostora pogodnog za gradnju, službama civilne zaštite u procjeni rizika od poplava i klizišta, šumarskom i poljoprivrednom sektoru u upravljanju zemljištem, geodetskim institucijama u poslovima premjera i katastra, a projektantima prilikom planiranja cesta i druge infrastrukture.

Iz Delegacije Europske unije u BiH za Fenu navode da bi veća dostupnost kvalitetnih prostornih podataka trebala omogućiti donošenje kvalitetnijih odluka i politika u prostornom planiranju, prevenciji katastrofa, zaštiti okoliša i planiranju kapitalnih projekata, ali i pomoći BiH da se približi standardima Europske unije i ojača kapacitete za buduću provedbu europskog zakonodavstva.

Završeno snimanje na sva 44 planirana bloka

Ministarstvo civilnih poslova BiH, koje koordinira realizaciju projekta, potvrdilo je da je snimanje završeno na svih 44 bloka obuhvaćena projektom.

"Prikupljeni geoprostorni podaci već su dostavljeni trima krajnjim korisnicima projekta - Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske i Odjeljenju za javni registar Brčko distrikta BiH", navode iz ministarstva.

U ovom trenutku nove podatke potrebno je obraditi i uskladiti s postojećim prostornim bazama, izvršiti kontrolu kvaliteta te završiti njihovu verifikaciju i prihvatanje.

Jedinstven procenat realizacije tih aktivnosti još nije moguće utvrditi jer izvođač sarađuje direktno s pojedinačnim korisnicima, a postupak nije u istoj fazi u svim institucijama.

"Iako je prema ranijim planovima najveći dio posla trebao biti završen tokom 2025. godine, realizacija je produžena. Glavni razlog bili su vremenski uvjeti koji su otežavali snimanje iz zraka, ali i potreba za dodatnim vremenom za obradu, usklađivanje i kontrolu podataka", pojašnjavaju iz Ministarstva civilnih poslova.

Osnovno snimanje, prema podacima Ministarstva, završeno je do kraja prošle godine. Ipak, početkom 2026. godine pojedine lokacije morale su biti ponovo snimljene kako bi podaci dostigli traženi nivo kvaliteta.

Delegacija EU je nakon zahtjeva izvođača produžila rok za realizaciju projekta do 22. septembra.

Ugovor je potpisan još u aprilu 2023. godine, a prvobitno je bilo predviđeno da posao bude završen za 18 mjeseci. Realizacija je povjerena poljskoj kompaniji MGGP Aero, koja posao provodi u konzorciju s kompanijom MGGP SA.

Federacija pokrivena LiDAR podacima

Na području Federacije BiH završeno je snimanje svih blokova koji su bili obuhvaćeni projektom, potvrđeno je iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

"Novim snimanjem obuhvaćeno je približno 90 posto teritorije Federacije. Preostalih oko deset posto nije ponovo snimano jer FGU već raspolaže LiDAR podacima prikupljenim kroz projekte realizirane nakon katastrofalnih poplava 2014. godine. Time je izbjegnuto dupliranje posla i nepotrebno trošenje sredstava, dok je u konačnici cijela teritorija Federacije pokrivena LiDAR podacima", navode iz Uprave.

Dodatne poteškoće odnosile su se na područja uz državnu granicu. Kod pojedinih blokova avion je zbog tehničkih zahtjeva snimanja morao ulaziti u zračni prostor susjednih zemalja, zbog čega je prethodno bilo potrebno osigurati odgovarajuće dozvole za prelete.

Federalna uprava već je dobila izvorne i klasificirane oblake tačaka, digitalne modele terena i površine, metapodatke, kao i izvještaje koji se odnose na tačnost i kontrolu kvaliteta.

"Podaci su pregledani, a za manji dio isporuka izvođač sada radi korekcije po primjedbama stručnog tima. Projektom je zahtijevana gustina od pet tačaka po kvadratnom metru u ruralnim i deset u urbanim područjima, a dosadašnje kontrole potvrđuju da isporuke ispunjavaju tehničke zahtjeve, uz korekcije manjeg dijela podataka prije konačnog prihvatanja", pojašnjavaju iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

U RS-u slijedi usaglašavanje podataka

Snimanje područja Republike Srpske koje je bilo predviđeno projektom također je u potpunosti završeno.

Preostali posao odnosi se na korekciju i usaglašavanje dijela prikupljenih podataka u koordinatnim sistemima ETRS i MGI.

"Izvođač je isporučio predviđene proizvode u ETRS sistemu, dok se očekuje potpuna isporuka u MGI sistemu, kao i ispravljene verzije pojedinih blokova za koje je tokom kontrole utvrđeno da su potrebne korekcije. Za obradu podataka RUGIPP je osigurao potrebni softver i informatičku opremu, a zaposleni su prošli obuke za njihovu kontrolu i obradu", kazali su iz Republičke uprave.

Podaci koji se odnose na Brčko distrikt također su već dostavljeni Odjeljenju za javni registar, koje je krajnji korisnik projekta na tom području. Njihovu kontrolu kvaliteta, prema utvrđenoj podjeli obaveza, provest će RUGIPP.

Metodologija korištena prilikom obrade podataka za Federaciju BiH, Republiku Srpsku i Brčko distrikt trebala bi osigurati njihovu međusobnu kompatibilnost i mogućnost povezivanja preko administrativnih granica.

Takva mogućnost posebno je važna za infrastrukturne i druge projekte, kao i prostorne analize koje obuhvataju područja više administrativnih jedinica.

Precizniji podaci važni i za sigurnost letova

Moguću praktičnu primjenu novih podataka pokazuje i primjer Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH, BHANSA-e.

Agencija još nije dobila podatke prikupljene kroz ovaj projekat, jer ne spada među tri institucije kojima se oni trenutno dostavljaju na kontrolu i prihvatanje. U BHANSA-i očekuju da bi im mogli postati dostupni tokom 2027. godine, nakon što trenutni postupak bude završen.

Za sektor zračne plovidbe precizni modeli terena imaju znatno širu upotrebu od same izrade detaljnijih karata.

"BHANSA planira podatke koristiti za procjenu utjecaja terena i prepreka u zaštićenim zonama procedura letenja na međunarodnim aerodromima, izradu i ažuriranje zrakoplovnih karata, procedura letenja i baza prepreka te za sigurnosne analize. Veća preciznost podataka može omogućiti i niže operativne minimume za slijetanje. Kada je visina terena i prepreka poznata s većom tačnošću, u proračune nije potrebno ugrađivati jednako velike sigurnosne dodatke zbog nesigurnosti podataka", ističu iz BHANSA-e za Fenu.

Precizniji podaci u praksi bi mogli doprinijeti boljoj dostupnosti aerodroma u uslovima smanjene vidljivosti i niske naoblake, što bi potencijalno moglo smanjiti broj preusmjerenih ili otkazanih letova.

Istovremeno, detaljniji podaci o terenu mogu se koristiti pri optimizaciji procedura i ruta, što može dovesti do kraćih putanja aviona te manje potrošnje goriva i emisija.

BHANSA je do sada koristila kombinaciju globalnih javno dostupnih izvora, među kojima je Copernicus, te podatke koje je za područje Federacije ustupala Federalna uprava.

Završetkom projekta trebala bi biti dostupna jedinstvena i konzistentna prostorna podloga za cijelu BiH, čime bi se izbjegla potreba za kombiniranjem izvora različite starosti i preciznosti.

Još nije poznato pod kojim će uslovima podaci biti dostupni

Jedno od pitanja koje će ostati otvoreno sve do konačnog završetka projekta odnosi se na dostupnost podataka institucijama, kompanijama, istraživačima i građanima.

Tek nakon što posljednji blok bude prihvaćen, što je planirano do 22. septembra, trebale bi početi aktivnosti na pronalaženju kadrovskih i tehničkih rješenja za uspostavljanje najavljene e-usluge.

O načinu i uslovima korištenja podataka neće odlučivati Ministarstvo civilnih poslova, nego tri krajnja korisnika projekta, u skladu sa svojim propisima.

Ministarstvo podržava njihovu besplatnu dostupnost u najvećoj mogućoj mjeri, ali to istovremeno ne znači da će svi proizvodi biti besplatno dostupni svim kategorijama korisnika.

Federalna uprava namjerava nakon konačnog prihvatanja omogućiti javni pregled podataka putem Geoportala i GIS servisa, dok će način njihovog preuzimanja biti reguliran postojećim procedurama.

U FBiH su naknade za korištenje geodetskih podataka već uređene zakonima, odlukama i tarifama Vlade Federacije, a nisu posebno definirane za ovaj projekat.

Institucijama koje kontinuirano koriste takve podatke FGU već omogućava razmjenu putem mrežnih usluga na osnovu sporazuma, a isti princip planiran je i za LiDAR proizvode. Najavljena je pritom najveća moguća dostupnost javnom sektoru, akademskoj zajednici i široj javnosti.

I u Republici Srpskoj su izdavanje geodetskih podataka i eventualne naknade regulirani postojećim propisima.

Zbog toga će tek nakon tehničkog završetka projekta biti poznato u kojoj će mjeri jedan od njegovih glavnih ciljeva – veća dostupnost preciznih prostornih podataka – biti ostvaren i za korisnike izvan geodetskih institucija.

Lokalne zajednice mogle bi izbjeći nova pojedinačna snimanja

Posebnu korist od uspostavljanja jedinstvene prostorne baze mogle bi imati lokalne zajednice.

Gradovi i općine za potrebe infrastrukturnih, urbanističkih ili projekata zaštite od prirodnih nepogoda više ne bi morali za svaki pojedinačni projekat posebno naručivati snimanje terena, već bi mogli koristiti podatke izrađene prema jedinstvenim standardima.

Ista baza mogla bi biti dostupna ministarstvima zaduženim za prostorno uređenje, saobraćaj, poljoprivredu, šumarstvo i okoliš, službama civilne zaštite, javnim preduzećima i drugim institucijama kojima su takvi podaci potrebni za planiranje i donošenje odluka.

Iz FGU-a slikovito objašnjavaju da najveća vrijednost projekta nije u milijardama prikupljenih prostornih tačaka samih po sebi, nego u mogućnosti da se odluke o tome gdje se smije graditi, kuda treba prolaziti cesta ili koja naselja treba zaštititi od poplava donose na osnovu mjerljivih podataka, a ne procjena.

Istovremeno, kompatibilne prostorne baze na nivou cijele države trebale bi BiH približiti uslovima potrebnim za primjenu europske INSPIRE direktive, čiji je cilj da prostorni podaci različitih institucija budu dostupni, međusobno povezivi i upotrebljivi bez obzira na administrativne granice.

Ukoliko projekat bude završen u predviđenom roku, Bosna i Hercegovina bi do kraja septembra trebala dobiti tehničku osnovu jednog od najopsežnijih sistema prostornih podataka do sada uspostavljenih u zemlji.