Ko kontroliše ulazak stranaca u BiH?

Sergej Baburin, samoproglašeni ruski akademik, u javnosti poznat i kao promoter Slobodana Miloševića, putovao je posljednjih dana neometano bh. entitetom Republikom Srpskom. Sa sobom je nosio i mošti jednog od najvećih ruskih srednjevjekovnih vladara Aleksandra Nevskog ustupljene mu iz jedne crkve u Rusiji.

U planu mu je bilo i predavanje koje je trebalo da održi na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gradu za koji tvrdi da nije bio pod opsadom, što je dan uoči ipak otkazano.

Kako se ovaj desničar nije našao na listi osoba kojima je zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu, kojih ima više stotina, a među kojima su i imena onih kojima je ulazak zabranjen upravo zbog promovisanja politike ruskog lidera Vladimira Putina, koga je Međunarodni sud pravde optužio za ratne zločine?

Trenutno, oko 550 osoba se nalazi na Registru određenih stranaca, koji popisuje strane državljane kojima je zabranjen ulazak u BiH, ili su protjerani iz zemlje.

Državljanima Rusije ne treba viza za ulazak u BiH, iako je Evropska unija u više navrata tražila ukidanje bezviznog režima između dvije zemlje.

Pojedinim ruskim državljanima je ranije zabranjivan ulazak u BiH. Među njima su pisac Zahar Prilepin, miljarder Konstantin Malofejev i predvodnik bajkerske grupe “Noćni vukovi”, Aleksandar Zaldostanov, ličnosti poznate po podršci vladajućoj politici u Rusiji.

Ko evidentira sve strance koji ulaze u BiH?

Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine vodi centralnu bazu podataka koja evidentira ulaske, izlaske i boravak stranaca u BiH.

Sem ovog ministarstva, pristup njoj imaju i Služba za poslove sa strancima, Ministarstvo spoljnih poslova, Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) i policija.

Bezbjednosne provjere stranaca vrši OBA BiH, te oni donose odluke o tome da li neko predstavlja prijetnju javnom redu i miru.

Prelazak međunarodne granice BiH i susjednih zemalja kontroliše Granična policija BiH.

Provjera prilikom pasoške kontrole

Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima BiH, izjavio je za RSE da oni po službenoj dužnosti, uz obrazloženje Ministarstva bezbjednosti i drugih organa izriču mjere “protjerivanja sa teritorije BiH sa zabranom ulaska u BiH u trajanju od jedne do pet godina”.

“Prilikom pasoške kontrole, utvrdi se da li to lice se nalazi u nekim od baza, konkretno u Registru određenih stranaca. Ako ima, onda u toj bazi stoje njegovi podaci, i mjere koje se preduzimaju prema tom licu”, kazao je Laketa.

Pojašnjava da, kada rok istekne, a bezbjednosne službe procijene da neka osoba više nije prijetnja po BiH, on ili ona se briše iz evidencije.

Laketa ističe da BiH nema obavezu da prati mjere Evropske unije ili SAD po pitanju sankcija ili zabrana ulaska određenim osobama, te da to pojedinačno procjenjuju bezbjednosne agencije.

Do sada je ukupno oko 32 hiljade stranih državljana prošlo kroz baze podataka bezbjednosnih agencija u BiH.

Koji podaci su potrebni graničarima?

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, za RSE kaže da poziv Baburinu nije toliko propust Granične policije, koliko samih organizatora događaja.

Ističe da graničari moraju imati dovoljno podataka da bi na osnovu njih mogli nekome da zabrane ulazak u zemlju.

Ipak, dodaje da prvo treba riješiti “unutrašnje prijetnje koje rade protiv ustavnog poretka, bez obzira iz kojeg političkog okvira ili etnosa dolaze”.

“Mi imamo toliko ljudi unutar BiH koji žive tu, koji rade tu, koji rade protiv BiH, pa nemamo nikakvih analiza, nikakvih preporuka za sigurnosne agencije, pa će teško biti da možemo nešto spriječavati da dolazi spolja”, naglasio je Kržalić.

On smatra da je nebitno da li su ove osobe u sferi visoke politike, ili povratnika sa stranih ratišta, te da se sa svima isto mora postupati.

Zaključuje da i na domaćem terenu bezbjednosne agencije moraju evidentirati svakoga ko “ugrožava sigurnost, suverenitet, teritorijalni integritet” Bosne i Hercegovine.

Šta kaže zakon?

Ulazak stranaca u BiH tretira Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu. Prema njemu, u BiH može ući svako ko ima važeći pasoš, kao i vizu ako je ona potrebna.

Strani državljani ne mogu ući u zemlju ako im je izrečena mjera protjerivanja ili ako im je zabranjen ulazak u BiH, te ako su evidentirani kao prestupnici.

Osim toga, postoji i mogućnost da im se zabrani ulazak ako bi njihovo prisustvo u državi “predstavljalo prijetnju sigurnosti, javnom poretku, javnom redu i miru, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima BiH”.

Također je potrebno da imaju dovoljna sredstava za izdržavanje tokom boravka, ako je to potrebno da mogu objasniti zbog čega dolaze u BiH, i da imaju potvrdu o vakcinaciji ukoliko dolaze sa područja na kojem vlada epidemija zarazne bolesti, piše Radio Slobodna Evropa.

Savjet ministara BiH može propisati dodatne uslove za ulazak u zemlju.