BiH rudnicima dala milionske podsticaje, pa ih sad traži nazad

Rudnici i termoelektrane u Bosni i Hercegovini moraće da plate 31,7 miliona maraka po osnovu putarina od kojih su prošle godine oslobođeni, jer je po ocjeni Savjeta za državnu pomoć to nezakonito i narušava konkurenciju, saznaje portal CAPITAL.  

Ne samo da nije uvažen zahtjev privrednika koji su tražili da im se i ove godine utvrde količine goriva oslobođene nameta, već će morati da nadoknade pomoć koju su dobili u 2022. godini što će biti ogroman finansijski udarac za preduzeća u ovoj grani privrede.

Jedini koji neće morati da vrate podsticaj su "Željeznice Republike Srpske" i "Željeznice Federacije BiH", jer po ocjeni Savjeta, pomaganje jedina dva preduzeća u željezničkom saobraćaju ne može narušiti konkurenciju.

Uprava za indirektno oporezivanje koja je dijelila pomoć, zadužena je da je vrati od privrednika.

"Nalaže se Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH kao davaocu državne pomoći, da preduzme mjere za povrat nezakonito dodijeljene pomoći u obliku poreske olakšice u iznosu od 30.152.082 KM od korisnika uvećane za iznos zatezne kamate od dana kada je nezakonita pomoć data na korišćenje do dana povrata njenog iznosa i obavijesti Savjet o izvršenom povratu", navodi se u njihovom rješenju.

BiH je rudnike i termoelektrane pomagala sa 0,40 KM po litri goriva jer njihove mašine i mehanizacija ne koriste javne puteve, pa je plaćanje putarina bilo besmisleno.

Saglasnost su davale entitetske vlade, a odobrene količine regresiranog goriva utvrđivao je UIO BiH.

"Željeznice FBiH" i 12 rudnika u Federaciji BiH je dobilo 33,4 miliona litara goriva.

Najviše regresiranog goriva prošle godine dobili su rudnici mrkog uglja "Banovići" i to 15,6 miliona litara, pa će u državni budžet morati da vrate 6,25 miliona KM.

Iza njih najviše goriva po umanjenoj cijeni, odnosno četiri miliona litara odobreno je firmi "Lager" iz Posušja koja je dužna uplatiti 1,6 miliona maraka po osnovu putarina.

Kada je Republika Srpska u pitanju, 11 rudnika i termoelektrana uz "Željeznice RS" je dobilo nepuna 42 miliona litara goriva.

Rudnici i termoelektrane u Ugljeviku i Gacku su prošle godine potrošili 20,7 miliona litara, zbog čega su sada u obavezi da vrate 8,3 miliona maraka.

Kada je riječ o preduzećima u privatnom vlasništvu, pomoć države su najviše koristili u kompaniji "EFT" Stanari (10,2 miliona litara) i "Arcelor Mittalu" iz Prijedora (5,4 miliona litara).

Preduzeća najavljuju tužbe

Inače, rješenje je konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dozvoljena žalba.

Međutim, nezadovoljna strana može da pokrene upravni spor pred Sudom BiH u roku od 30 dana.

U „RiTE Gacko“ u kojem ne kriju razočarenje, kažu da će to i uraditi. Oni bi inače po osnovu goriva iz 2022. godine trebali da vrate oko 3,2 miliona KM.

"Umjesto da se i ove godine donese razumna odluka te da bageri i mašine koje ne izlaze na drumove budu oslobođeni putarina, mi dobijamo rješenje za povrat. Jako smo iznenađeni jer je riječ o apsurdnoj odluci", kaže za CAPITAL v.d. direktora Maksim Skoko.

Prema njegovoj ocjeni, situacija nije nimalo naivna.

"Procedure oko raspoređivanja količina za ovu godinu su već bile završene. Međutim, ne samo što nećemo dobiti to gorivo, već moramo platiti i ono staro", kaže Skoko.

On je dodao i to da se sa kolegama iz drugih preduzeća radi na pronalasku pravnih lijekova kako bi se adekvatno reagovalo.

Inače, Privredna komora Federacije je tražila od Savjeta za državnu pomoć, ali i drugih nadležnih institucija da se praksa oslobađanja plaćanja putarina ne prekida.

Međutim, očigledno je da njihov zahtjev nije uvažen.

"Ovo je država apsurda. Suština je da država uzima ono što joj ne pripada. Po meni ovo nije državna pomoć, jer neko ko nešto ne koristi, ne treba to da plaća, a što se ovdje dešava", kaže potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić.

Prema njegovoj ocjeni državna pomoć je sve ono što država nekom pruži ili ga oslobodi nečega što je dužan platiti.

"Ovdje to nije slučaj. Mašine u rudnicima ne koriste puteve", navodi on.

On kaže da vraćanjem novca u budžet država neće osjetiti neke velike promjene, dok je ta suma ogromna za privrednike.

"U svakom slučaju nećemo stati na ovome. Vidjećemo šta možemo učiniti da se ovo pitanje riješi", zaključio je Jašarspahić.