9.000 privrednih subjekata, a mjere zaštite na radu provjeraju tri inspektora

Čak 41 povreda na radu s teškim tjelesnim oštećenjima i smrtnim ishodom registrirana je na području Zeničko-dobojskog kantona ove godine. Prošlog mjeseca na radovima na sanaciji krova zgrade Bosanskog narodnog pozorišta Zenica usljed pada stradao je radnik. Novi slučaj uzburkao je zeničku, ali i širu javnost. Traže se odgovori, ali i odgovorni. No, jedno je evidentno - premali broj inspektora zaštite na radu u ovom kantonu u direktnoj je vezi sa sve većim brojem slučajeva koji ostavljaju trajne posljedice.

U kantonu s 12 općina i oko 9.000 privrednih subjekata mjere zaštite na radu provjeraju tek tri inspektora. Odgovorni poslodavci provode mjere zaštite na radu i upošljavaju osobe koje provode te mjere u preduzećima. Međutim, ima i onih koji ne provode mjere zaštite jer ih ne smatraju investicijom nego dodatnim troškom.

S druge strane, mnogi nisu u mogućnosti da imaju pravnu pomoć ili pomoć ovlaštenih institucija iz oblasti zaštite na radu, što također otežava primjenu Zakona o zaštiti na radu iz 2020. godine.

No, uz ove, brojni su i drugi problemi, a s njima se najviše susreću radnici iz sektora građevine, šumsko-privrednog društva te metalskog sektora.

Usljed pada sa krova Bosanskog narodnog pozorišta u Zenici jedan radnik je poginuo. Tako je postao dio crne statistike od čak 41 slučaja s teškim tjelesnim povredama i smrtnim ishodom registrovanih na području ZDK-a ove godine. Prema nezvaničnim informacijama, radnik nije bio prijavljen u firmi koja je izvodila radove. Slučaj je u Kantonalnom tužilaštvu.

"Zapisnik još nije završen. Nažalost, radnik je preminuo", govori Hazim Pašalić, inspektor za zaštitu na radu u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove ZDK-a.

"Trebamo puno više obratiti pažnju ko nam sve dolazi na građevinu, da li su ispunjeni svi uslovi spram pravilnika o zaštiti na radu i da li su ljudi adekvatno zaštićeni. Tu mora biti jača uloga Sindikata građevinara, koji trenutno vegetira, ne radi svoj posao i očekujemo jačanje tog sindikata", poručuje Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Ni na naš upit iz ovog sindikata nismo dobili odgovor. A upravo su poslovi građevine zajedno s poslovima u teškoj industriji okarekterisani kao oni s najvećim brojem ovakvih nesreća. Ni novi Zakon o zaštiti na radu iz 2020. godine nije donio željene promjene budući da statistika govori da se broj nesreća povećava.

"Suština novog zakona o zaštiti na radu je procjena rizika, a to je aktivnost koja se provodi u svrhu zamjene opasnog bezopasnim ili manje opasnim. Nama fali ono što je završnica", ističe Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK-a.

U kantonu s gotovo 9.000 registrovanih poslovnih subjekata koji su potencijalno predmet njihovog inspekcijskog nadzora djeluju tek tri inspektora. No, pored potkapacipiranosti, brojni su drugi problemi. U cilju promjene ovakvog stanja 2020. godine na Zeničkom univerzitetu otvoren je i Smjer zaštite na radu.

"Danas imate u mnogim proizvodnim pogodima, u kompanijama na pozicijama inžinjera zaštite na radu druge struke koje dobivanjem određenih ceritifikata obnašaju tu ulogu", kaže Farzet Bikić, dekan Fakulteta inžinjerstva i prirodnih nauka UNZE.

"Drugi je problem nepoštivanje Zakona o radu u punom kapacitetu. Ono što poslodavci rade, ili većina njih u realnom i privatnom sektoru je više ispunjene forme, a ne suštine. To može biti i needuciranost radnika, to je nedovoljan broj izvršilaca za one poslove koji se za psolodavca rade", ističe Mujkanović.

Problem primjene novog zakona najrašireniji je u privatnim firmama iz realnog sektora gdje se zaštitu na radu smatra troškom, a ne investicijom. Stoga je neophodna veća kontrola, ali i kvalititativna rješenja koja će sa sobom donijeti suštinske promjene i spriječiti nove nesreće koje sa sobom odnose živote, najčešće, nedovoljno plaćenih radnika.

Novim zakonom kazne za privredne subjekte su rigorozne. S druge strane, za radnike nema propisanih kazni, iako su i sami nerijetko uzrok nesreće ukoliko ne nose propisanu zaštitnu opremu. No, veliki problem predstavljaju i strane kompanije koje djeluju na području Bosne i Hercegovine, a koje su registrovane na ovaj način: one su pravno lice u svojim državama, ovdje imaju registrovanu podružnicu, a ona u našem zakonu nije pravno lice. Uz ostale probleme, za zakonodavnu, ali i izvršnu vlast ovo bi trebalo biti ključno pitanje zbog sve većeg broja ovakvih kompanija koje širom zemlje podižu gradilišta.