Hoćemo li uskoro ostati bez vode za piće?

Sve veći salinitet izvora slatke vode jedna je od najvećih briga.

Ako se trend nastavi, pronalaženje dovoljno vode za piće za svjetsku populaciju moglo bi da postane pravi izazov – i to prije nego što dođemo do još veće štete za mnogobrojne životinjske vrste i njihova staništa.

Geološki i hidrološki procesi na površinu Zemlje donose so već dugi period.

Taj proces povećanja količine soli čovjek ubrzava na planeti, jer eksploatiše rudnike.

Istraživači s univerziteta Maryland, Connecticut, Virginia i drugih institucija udružili su svoju stručnost kako bi dokumentovali ono što opisuju kao "egzistencijalnu prijetnju“ zalihama slatke vode.

Tim je posmatrao nekoliko različitih vrsta soli u rijekama i zemljištima, a ne samo natrij-hlorid koji većina nas koristi u svakodnevnom životu.

Dokazano je da određeni događaji, poput presušivanja jezera, povećavaju koncentraciju soli u zraku.

"Prije dvadeset godina, sve što smo imali bile su studije slučaja. Mogli bismo reći da su površinske vode bile slane u Njujorku ili u snabdijevanju pitkom vodom u Baltimoru. Sada pokazujemo da je to ciklus koji počinje u dubinama Zemlje pa ide do atmosfere, i koji je značajno poremećen ljudskim aktivnostima.", rekao je ekolog John Likens sa Univerziteta Connecticut.

Prema istraživanjima u studiji, navodi se da je oko 2,5 milijardi hektara zemljišta širom svijeta pogođeno zaslanjivanjem koje je izazvano ljudskim faktorom, kao i da so koja se koristi za odmrzavanje puteva također pronalazi put u zrak.

"Ako razmišljate o planeti kao o živom organizmu, kada akumulirate toliko soli to bi moglo da utječe na funkcionisanje vitalnih organa ili ekosistema. Nivo soli utječe na mnoge aspekte života, od toga koliko ima snijega na vrhovima planina, do toga koliko je vjerovatno da ćemo dobiti respiratorne bolesti.", naveo je geolog Sujay Kaushal Univerziteta Maryland.