Naša mljekara - prilika za greenfield investiciju i proizvodnju vrhunskog sira

Udruženje poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske želi da unaprijedi domaću ponudu visoko kvalitetnih mliječnih prerađevina, zbog čega su osmislili projekat Naša mljekara, za koji traže investitore.

Izgradnja savremenog pogona za preradu mlijeka planirana je u poslovnoj zoni Vijaka, u opštini Prnjavor.

U neposrednoj blizini je autoput koji vodi ka većim ekonomskim centrima, kako u BiH, tako i u regionu.

Lokacija planirane Naše mljekare je udaljena svega 50 kilometara od Banjaluke, 200 kilometara od Sarajeva, 208 kilometara od Zagreba i 275 kilometara od Beograda, što ovu lokaciju čini odlično pozicioniranom za buduću trgovinu i transport prerađevina iz proizvodnog pogona, navode mljekari.

Zemljište na kojem je planirana gradnja pogona u vlasništvu je privrednog subjekta Naša mljekara, urađen je kompletan idejni projekat po kojem je planiran objekat od dva sprata, ukupne površine od preko 3.500 kvadratnih metara.

"Dugoročni plan za dostizanje nivoa prerade je čak 100.000 litara mlijeka na dan s ciljem podizanja kvaliteta mliječnih proizvoda za kojima postoji tražnja na domaćem i inostranom tržištu", dodaju.

Našu mljekaru, kao jednu od prilika koju nudi investitorima, predstavila je i Investiciono-razvojna banka Republike Srpske na nedavno održanom Invest forumu u Banjaluci.

Direktor Naše mljekare Miljan Erbez kaže za Bloomberg Adriju da je trenutno u toku izrada glavnog građevinskog projekta, nakon što su dobili lokacijske uslove za gradnju mljekare.

"U procesu smo iznalaženja sredstava za investiranje, procijenjena vrijednost prvih radova je od 4,5 do pet miliona maraka, za pokretanje prerade od 15 do 20 hiljada litara mlijeka dnevno. To je početni nivo prerade. Razgovaramo s različitim investitorima i potencijalnim donatorima. Investicija je zasnovana na legislativi 1308/2013 Organizacije zajedničkog evropskog tržišta u oblasti poljoprivrede. Fokusirali smo se na isto ono što rade naše kolege i proizvođači u Evropskoj uniji", ističe Erbez.

Otvoreni su za razgovore sa svim zainteresovanim privatnim investitorima, te ih pozivaju, kao i investicione fondove, da razmotre mogućnost ulaganja u projekat Naša mljekara.

"Tržište postoji i raste. Potražnja za sirom u BiH raste. Skoro 120 miliona maraka je vrijednost sira uvezenog prošle godine u BiH, oko 220 miliona KM je vrijednost uvezenog mlijeka i proizvoda od mlijeka. Pored BiH, vidimo da tržište u Aziji raste. Potreba za mliječnim prerađevinama, pogotovo višeg ranga, kao što su kvalitetni sirevi, postoji i smatramo da ovo može biti dobra investicija", poručuje Erbez.

Ono što je prepreka u brzini razvoja projekta, dodaje, jeste rast cijena opreme koja je neophodna za preradu mlijeka, a čija je cijena značajno rasla u posljednjih godinu dana.

Analiza stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosni Hercegovini za period 2019-2022. godina, koju je izradilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pokazala je da je proizvodnja sirovog svježeg mlijeka jedna od najvažnijih stočarskih grana proizvodnje, a mljekarska industrija, odnosno prerada mlijeka je jedna od vodećih u prehrambenoj industriji.

Proizvodnja sirovog mlijeka u posljednjih nekoliko godina održava manje-više stabilnost sa nešto više od 600 miliona litara, iako se u određenim godinama bilježe manja variranja ili odstupanja po pitanju količine.

Dominantna je proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka, koja u prosjeku ima udio od 97 odsto u ukupnoj proizvodnji sirovog mlijeka. 

Količina sirovog mlijeka proizvedena u toku 2022. godine je iznosila oko 621 milion litara, od čega kravljeg mlijeka 601 milion litara, oko 13 miliona litara ovčijeg i sedam miliona litara kozijeg mlijeka.

Proizvodnja je zabilježila povećanje od svega tri odsto u poređenju s prethodnim godinama.

Ukupna količina sirovog mlijeka u BiH isporučena otkupljivačima u 2022. godini je iznosila 252.425 tona i manja je za devet odsto.

Mljekare od domaćih proizvođača mlijeka otkupljuju prosječno do 40 odsto proizvedenih količina svježeg sirovog kravljeg mlijeka. 

Značajne količine mlijeka (između 40 i 50 odsto) završe u preradi na samim gazdinstvima odnosno proizvodnji sira, kajmaka, kiselog mlijeka, zatim za sopstvenu potrošnju, ali i prodaju na tržištu/pijacama.

"Na teritoriji Bosne i Hercegovine posluju 23 mljekare s kapacitetima prerade od 350 miliona litara, s tim da je njihova iskorištenost tek oko 60 odsto. Mlijeko i mliječne proizvode na evropsko tržište plasira 11 mljekara. Količina mlijeka i mliječnih proizvoda koje su mljekare proizvele u toku 2022. godine je iznosila 219.260 tona te je zabilježen pad ukupne proizvodnje za pet odsto", navode u resornom Ministarstvu.

Konzumno mlijeko (punomasno, obrano, djelimično obrano mlijeko) i dalje je vodeći proizvod s učešćem većim od 60 odsto u ukupnoj proizvodnji.

Pokrivenost uvoza izvozom mlijeka i mliječnih proizvoda je u 2022. godini iznosila 50 odsto.

Stopa pokrivenosti uvoza izvozom je u posmatranom periodu (2019-2022) smanjena za devet odsto.

Obim ukupne spoljnotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda u 2022. godini je iznosio 337 miliona KM, od čega je udio uvoza u ukupnom prometu iznosio 66 odsto, a udio izvoza oko 34 odsto.

Mlijeko i pavlaka su jedina kategorija mliječnih proizvoda koja ima pozitivan spoljnotrgovinski bilans, dok je najveći negativan spoljnotrgovinski bilans (102 miliona KM u 2022. godini) evidentan kod kategorije proizvoda sir i skuta s obzirom na to da je njihov udio u ukupnom uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda oko 50 odsto.

Takođe, i dalje su u uvozu zastupljeni visko vrijedni mliječni proizvodi, u prvom redu sirevi, maslac, voćni jogurti i slično, dok je u izvozu najviše zastupljeno UHT mlijeko koje ima malu dodanu vrijednost, a samim tim i nisku cijenu po jedinici proizvoda.

Na povećanje vrijednosti uvoza i izvoza uticalo je povećanje uvoznih i izvoznih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, što je odraz tržišnih poremećaja uzrokovanih pojavom pandemije COVID 19, a potom i ratom u Ukrajini, poručuju iz Ministarstva.