
22.12.2023 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Akta.ba
Autor: Seida Bijedić
Jedna od njih je Yapi Merkezi Insaat koja je kao dio konzorcija a koja je dobila posao izgradnje tramvajske pruge od Ilidže do Hrasnice.
Turske kompanije gotovo da nisu imale konkurenciju drugim kompanijama u dobivanju unosnih višemilionskih građevinskih ugovora u Bosni i Hercegovini.
Jedna od njih je Yapi Merkezi Insaat koja je, kao dio konzorcija, dobila posao izgradnje tramvajske pruge od Ilidže do Hrasnice.
Kako je najavljeno ranije, izgradnja ovog dijela pruge (13 kilometara u dva smjera) koštat će 50 miliona KM, a novac je osiguran kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Investitor je Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo.
Dakle, izvođač radova je konzorcij turskih kompanija Yapi Merkezi Insaat ve Sanayi A.S. i Yapiray Demiryolu Insaat Sistemleri Sanayi ve Ticaret A.S..
"Yapi Merkezi İnşaat ve Sanayi A.Ş. i Yapiray su ponosne što su na zahtjevnom međunarodnom tenderu izabrane za izvođača radova tramvajske pruge od Ilidže do Hrasnice. Imamo 57-godišnje međunarodno iskustvo u izgradnji željezničkih pruga, vlastite tehnološke i proizvodne kapacitete, veoma pozitivna iskustva širom svijeta, a posebno se radujemo početku radova u Bosni i Hercegovini i Sarajevu", izjavio je nedavno Miralem Đogić, u ime izvođača radova.
Radovi su zvanično započeli 4. oktobra 2023. godine, ali dva mjeseca poslije toga nisu se pomakli od dijela gdje je označeno i ograđeno mjesto buduće pruge. Prije toga je u augustu zabilježen i prvi udarac čekića.
Drugi značajan projekat koji je ista firma dobila je ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji trolejbuske mreže do Vogošće. Projektom je predviđena izgradnja kontaktne mreže u dužini od 8,6 kilometara, postrojenja elektrovučnih podstanica. Vrijednost projekta je 9.372.945,89 EUR-a s PDV-om odnosno 18.331.888,76 KM s PDV-om.
Spomenimo i to da je ista turska firma 2021. godine dobila tender za radove na rekonstrukciji tramvajske pruge između tramvajskih stanica Ilidža i Muzej. Vrijednost ugovora iznosila je 39.963.080,97 KM.
REALIZOVANI PROJEKTI
Na sajtu kompanije navodi se da Yapi Merkezi Insaat ve Sanayi Anonim Sirketi pruža usluge izgradnje infrastrukture. Kompanija nudi projektovanje i izgradnju objekata, saobraćaja, željezničkih sistema, tunela, mostova, tržnih centara, hotela, stambenih objekata i druge prateće usluge. Yapi Merkezi Insaat ve Sanayi opslužuje kupce širom svijeta.
Osnovana 1965. godine, Yapi Merkezi je postala globalni pionir u oblasti transporta, infrastrukture i generalnog ugovaranja kao turska građevinska kompanija koja je preuzela gigantske međunarodne projekte.
Do kraja 2020. godine kompanija je uspješno završila 3.700 kilometara željeznice i 58 projekata željezničkog sistema na 3 kontinenta, osiguravajući bezbjedan transport više od 3,5 miliona putnika dnevno u svijetu.
Yapi Merkezi je 2016. godine završio projekat tunela Evroazija, koji povezuje azijski i evropski kontinent cestovnim tunelom ispod morskog dna. 2017. godine, Joint Venture predvođen Yapi Merkezijem pobijedio je na tenderu za most Çanakkale, koji je otvoren prošle godine i najduži je viseći most na svijetu (2.023 m).
Viseći most Cannakale 1915
ISTRAGA U TANZANIJI
Ipak, imidž turske kompanije ne čine samo uspješni projekti. Strani mediji su pisali da je Yapi Merkezi bila pod istragom za korupciju i miješanje u unutrašnje stvari Tanzanije.
Naime, odbrambene i sigurnosne agencije u Tanzaniji pokrenule su istragu prošle godine protiv potpredsjednika građevinske kompanije Yapı Merkezi, Erdem Arioglu.
Različiti izvori kažu da je Arioglu optužen da je glavni razlog za kašnjenje u završetku projekta SGR, dok je nepravedno tretirao tanzanijske izvođače odgađanjem njihovih plaćanja.
On je također optužen da se miješao u unutrašnju politiku Tanzanije dajući mito raznim poslanicima da ometaju različite razvojne projekte svojim doprinosima Parlamentu.
Pored togai, kompanija je optužena će Tanzaniji prouzrokovati milijarde gubitaka zbog nestandardne gradnje u nekim područjima. Jedno od područja je dio mosta Nkurumah u oblasti Kamata u Dar es Salamu gdje je kompaniji naređeno da sruši i počne rekonstrukciju nakon što je utvrđeno da je ispod nivoa uključujući i jasnu pojavu pukotina.
Prema pisanju Tanzanian Post, u pojedinim područjima projekta arhitektura je narušila viziju plovnih puteva i zatvorila ih, što ugrožava sigurnost korištenja projekta kada bude završen.
Rečeno je da će ovi efekti zemlji donijeti veće katastrofe kao što su nesreće i milijarde gubitaka u popravci kada se projekat završi.
U optužbama se navodi da je Vlada formirala istražni tim, dok drugi tajni tim provjerava aktivnosti i korupciju u projektu prije objavljivanja službenog izvještaja.
PROTESTI RADNIKA
Nakon toga se turska kompanija, koja je pobijedila na tenderu za projekat željeznice u Tanzaciji, u augustu ove godine suočila sa najvećim otporom oko 2.000 radnika.
Yapi Merkezi, jedna od dobro etabliranih i velikih kompanija u Turskoj, koja je dobila najviše javnih tendera širom svijeta, posebno u Africi. Oslanjajući se na veličinu kompanije, dvije hiljade radnika iz Turske počelo da radi u Tanzaniji na izgradnji željezničke pruge,
Međutim, plate radnicima kasnile susedam mjeseci. Najmanje 10 hiljada ljudi, uključujući porodice od 2.000 ljudi u Turskoj, pati od sve većeg siromaštva. Radnici, koji su se kratko izjasnili na gradilištu, stupili su u štrajk obustavom radova 7. avgusta.
Prema optužbama radnika, kompanija je poznata po uzurpiranju radničkih prava.
Protesti radnika
"Neka se čuje naš glas, neka se problem riješi", kazao je glasnogovornik radnika Ömer Tanriverdi.
Özgür Karabulut, predsjednik DiSK/Dev Yapı-is (Sindikat građevinskih radnika), čiji su radnici članovi, također je podvukao da su radnici pružili apsolutni otpor.
Karabulut je dalje rekao da: "Kompanija pokušava podijeliti sindikat kolega radnika i zastrašiti menadžere na gradilištu kako bi se slomio otpor. Ne prihvatamo ovu situaciju, trebalo bi da prestanu sa ugnjetavanjem".
Akta.ba
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.