Žrtve krađe identiteta na internetu bez zaštite u BiH

Dva slučaja krađe identiteta na internetu ostavila su duboke posljedice na žrtve, ali i njihove pacijente i porodice.

Za policiju i tužilaštva njihovi slučajevi ne postoje, jer nisu službena ili vojna lica, istražuje Detektor.ba.

Ime i fotografije profesora na Medicinskom fakultetu u Tuzli i direktora bolnice "Medical Institute Bayer" Elmira Jahića u prethodnim mjesecima su zloupotrijebljeni za reklamiranje navodnih alternativnih proizvoda za liječenje kardioloških bolesti.

"To su na desetine objava. U nekim objavama se nalaze izmišljeni razgovori sa mnom, izmišljeni intervjui, koji su po nekoliko stranica. Zaista je trebalo puno napora da se sačine ti intervjui. I, naravno, uvijek na kraju tog… navodnog razgovora nude rješenja, a rješenja su nekakvi napici, neki čajevi", govori za Detektor doktor Jahić, koga su na ovu prevaru upozorili prijatelji na društvenim mrežama.

Zbog straha za zdravlje pacijenata, on je sve pronađene objave prijavio platformi gdje su objavljene, a potom i nadležnim institucijama, koje do danas nisu reagovale.

"Ono što je posebno tragično, što je posebno zabrinjavajuće jeste da, i pored prijava MUP-u, Odjelu za organizirani kriminal, odnosno cyber krimnal, u dva navrata nisam imao nikakav odgovor, nikakve reakcije da bih bio, u krajnjem slučaju, zaštićen", kaže.

Primjer objave lažnog sadržaja. Foto: Facebook screenshot

Prevare kao ova koju je doživio Jahić vjerovatno neće ni biti procesuirane, jer ih krivični zakon ne prepoznaje, objašnjava Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine (CEST FBiH). Zaštita u slučaju lažnog predstavljanja odnosi se samo na službena i vojna lica.

"Lažno predstavljanje, za građane takvo djelo ne postoji u Krivičnom zakonu. Činjenica jedna i ne može se pobjeći od toga da su građani u online prostoru manje zaštićeni nego u ovom fizičkom prostoru", pojašnjava Murtezić, koji je mišljenja da pravosuđe mora unaprijediti svoje sisteme zaštite za građane u internet prostoru.

Banjalučki advokat Aleksandar Jokić smatra da bi se prevare u online prostoru nad građanima mogle tretirati samo kroz zloupotrebu ličnih podataka i da bi se za to moglo prekršajno odgovarati pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka.

"Što se tiče pravosuđa, ono nije u mogućnosti da reaguje na takve slučajeve", kaže Jokić.

Napuštanje države zbog online zloupotrebe

Pravosudne institucije nisu reagovale ni u slučaju Seada Agića, koji se već dvije godine sam bori protiv krađe identiteta na Facebooku.

Nepoznata osoba napravila je desetine Facebook profila s njegovim i imenom njegove kolegice, gdje su objavljivane lažne prepiske između njih dvoje.

Te laži su zauvijek promijenile njihove i živote njihovih porodica.

Agićeva kolegica je napustila posao, a on razmišlja o odlasku iz države u kojoj institucije smatraju da ovo što mu se desilo nije krivično djelo.

"U ovoj situaciji jedino je rješenje možda da odem u drugu državu, mislim da će možda stati na moju stranu što se tiče društvenih mreža, gdje ću biti sigurniji. Ne osjećam ovdje sigurnost", kaže on prisjećajući se kako je bilo teško objasniti okolini šta se dešava.

Profesorica prava na Univerzitetu u Velikoj Britaniji Edina Harbinja objašnjava da je Zakon o zaštiti ličnih podataka u BiH poprilično zastario, kao i veći dio zakonskih normi koje ne prepoznaju probleme u online prostoru.

"Izmjenom Zakona o zaštiti ličnih podataka mogli bi se donekle kod povrede ličnih podataka regulisati i dio krađe identiteta i zloupotrebe ličnih podataka u različite svrhe, pa i u kriminalne", govori ona.

Smatra da će se problemi u pogledu napretka tehnologije i usavršavanjem umjetne inteligencije značajno povećati u budućnosti i da je potrebno brže i adekvatnije reagovati s dopunama zakona.

Jokić smatra da se, u nedostatku zakonskih uređenja, građani moraju više štititi u online prostoru i brinuti i o drugim korisnicima, kao i sadržaju koji postavljaju, razmišljajući da li on može negativno uticati i na druge.

"Mislim da mi čak nismo ni svjesni koliko to može da utiče na druge ljude kada iznosimo lažne podatke, kada se lažno predstavljamo, pogotovo danas u 21. vijeku, kad smo svi izloženi komentarima svih ljudi, ovo je ozbiljno pitanje i šteta koja se tim postupanjem može pričiniti licima jeste nemjerljiva", kaže on poručujući da je potrebno takve zloupotrebe prijavljivati kako bi se pokušalo unaprijediti polje djelovanja.

Sead Agić je odlučio zbog svega što je doživio da se povuče s društvenih mreža, a to mu onemogućava napredovanje u poslu.

"Nadam se da će ova priča da potakne institucije da naprave veću sigurnost korištenja društvenih mreža. Jer ja sam dosta ugrožen što se tiče ove situacije", kaže.