Tokom 2024 BiH očekuju novi kilometri cesta, elektrane, ukidanje šaltera...

Vlasti na različitim razinama u BiH u idućoj godini planiraju realizaciju niza važnih projekata, od energetike do infrastrukture, a koji će donijeti i nova radna mjesta.

Od kapitalnog projekta solarne elektrane snage 150 MW, preko novih vjetroelektrana na planinskim visovima Hercegovine i središnje Bosne pa do novih kilometara autoceste i važnih obilaznica oko značajnih gospodarskih središta - Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini očekuje značajan zamah u investicijskom smislu, piše Večernji list BiH.

Poticanje rasta

Takav scenarij, koji će generirati nova radna mjesta, osobito je važan u vremenima smanjenje ekonomske aktivnosti koja se očekuje i na europskoj razini kao posljedica borbe protiv inflacije, pa iako ne možemo govorimo o recesiji u pravom smislu, uticaja na domaće kompanije svakako ima.

Javne investicije stoga se nameću kao važan čimbenik uz koji će se održati dovoljna razina ekonomske aktivnosti, a pritom svakako treba navesti i kako je Međunarodni monetarni fond nedavno iznio ocjenu da bi vlasti trebale utvrditi moguće uštede u tekućoj potrošnji za 2023. i izbjeći rezove već niskih javnih ulaganja koja potiču rast.

Kada govorimo o energetici, trend koji je primjetan nekoliko godina, a koji će dobiti na zamahu i u idućoj, odnosi se na gradnju postrojenja iz obnovljivih izvora energije, a među njima se posebno ističe kapitalni projekt fotonaponske elektrane "EP HZ HB 1" gospodarskog društva JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar koji se gradi na području Stoca.

O kakvom je objektu riječ, dovoljno govore i brojke prema kojima je odobrena snaga od čak 150 MW (primjera radi, snaga Nuklearne elektrane Krško je 696 MW), a planirana godišnja proizvodnja električne energije 263 Gwh.

Ovaj projekt svakako će biti značajan doprinos u procesu usklađivanja s politikama Europske unije koje su vidljive kroz stratešku viziju Europske komisije za postizanje klimatske neutralnosti gospodarstva do 2050., kao i viziju programa djelovanja za okoliš do 2030.

U kontekstu Europske unije treba napomenuti i kako je Europska komisija prije nekoliko dana, u okviru EIP-a, najavila dvije nove vjetroelektrane u BiH vrijedne 63,6 miliona eura - na Vlašiću i u Poklečanima.

U pogledu cestogradnje 2024. godina donosi važne vijesti, a okidač je bila nedavna odluka Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i EU kojom je podržana dionica Mostar sjever - Mostar jug.

Tome treba dodati i aktivnosti na pripremi izgradnje tunela Prenj, a kako je nedavno potvrdio v. d. direktora JP Autoceste FBiH Denis Lasić, čeka se potvrda Banke da se krene s drugom fazom natječaja, a to je zahtjev za financijske ponude.

Procjena svih troškova ovog velikog projekta je 550 milijuna eura s rokom izgradnje od šest godine.

U nekoliko idućih mjeseci radovi bi trebali početi od petlje Mostar sjever do Bune, čime će u izgradnji biti blizu 30 novih kilometara autoceste kroz Hercegovinu, dok se na sjeveru BiH već gradi 50 kilometara autoceste, a uskoro se očekuju radovi i na posljednjoj dionici od Maglaja do Žepča u dužini od 12 kilometara.

U pogledu brzih cesta trenutačno se gradi jedan od LOT-ova brze ceste Lašva - Nević Polje, a u 2024. se očekuju i aktivnosti na realizaciji brze ceste Nević Polje - Turbe.

Na jugu se pak očekuje početak realizacije projekta izgradnje brze ceste od Mostara, preko Širokog Brijega do granice s Republikom Hrvatskom.

Unsko-sanska županija bit će zastupljena kroz najavljeni projekt gradnje brze ceste Bihać - Cazin - Velika Kladuša.

Kada je riječ o RS-u, o fokusu su radovi na autocesti od Bijeljine do Rače, na dionici autoceste na koridoru Vc na dobojskoj obilaznici i privode se pripremni radovi na dionici autoceste od Vukosavlja do Brčkog, dok se očekuju i radovi na dionici od Bijeljine do Brčkog.

Javnim investicijama bi se pak mogle smatrati i aktivnosti na različitim razinama vlasti koje za cilj imaju procese digitalizacije šalterskog sustava, a što će pak otvoriti nove perspektive u pogledu privatnog investicijskog kapitala.

A za oporavak sektora poljoprivrede od strateškog će značaja biti politički dogovor oko uspostave strukture potrebne za korištenje sredstava EU-a iz programa IPARD koji ima proračun od 990 miliona eura.