Šta je presudno da neko prođe na konkursu za posao u školi?

Da bi neko dobio posao u vaspitno-obrazovnim ustanovama u Republici Srpskoj, trebalo bi da prođe regularan konkurs, na kome nadležna komisija boduje njegove rezultate po pet osnova: vrijeme provedeno na Birou za zapošljavanje nakon sticanja odgovarajuće stručne spreme; prosjek ocjena koje je ostvario na kraju studiranja; test; intervju i dužina radnog staža.

Međutim, svjedoci smo da se u RS na neki način održala praksa bivše države, a to je da na rukovodeća mjesta u obrazovnim ustanovama često dolaze stranački kadrovi, koji kasnije i te kako mogu uticati i na prijem novih radnika.

Najnovija "sporna situacija" vodi nas u Bileću, gdje je u centru pažnje već nekoliko dana Srednjoškolski centar SŠC "Golub Kureš" i konkurs za nastavnika ekonomske grupe predmeta - na određeno vrijeme, do povratka nastavnika sa bolovanja.

Naime, prema pisanju portala "Direkt", na konkurs, koji je raspisan krajem decembra 2023. godine, prijavila su se dva kandidata. Jedan od njih je J.Đ. Iz Trebinja, koja se obratila ovom hercegovačkom mediju, tvrdeći da su bodovanja prilikom konkursa bila netransparentna. Prve nepravilnosti, ispričala je J.Đ., primijetila je odmah nakon objavljenih rezultata, a u kojima nisu bili pravilno uračunati bodovi sa Zavoda za zapošljavanje, ni za nju, niti za drugog kandidata. Da je bodovano pravilno, tvrdi, ona bi imala prednost na rang-listi i time bi dobila posao.

Nakon njene žalbe, tvrdi, komisija je ispravila bodove, ali ne samo za Biro, već i po drugim osnovama, prije svega, rezultate testa, zbog čega je ponovo ostala druga na listi, iako je, kako tvrdi, imala bolje ranije rezultate od drugog kandidata.

"U taj dio o Birou mogu da povjerujem, možda su previdjeli, ali ono što im nikako ne vjerujem jeste taj test. Test nosi četiri boda, osam pitanja po pola boda. Odnose se na ekonomska pitanja, a dio ih je u vezi sa stručnim ispitom. Mi nismo imali položen taj stručni ispit i normalno je da ta pitanja nismo znali ni uraditi, bar ja tako mislim. Kako ih je znao uraditi drugi kandidat, nejasno mi je", ispričala je J.Đ. za Direkt.

Nezadovoljna rezultatima, obratila se školskom odboru, područnom odboru, a onda i Republičkom inspektoratu, iz koga su, kako je potvrđeno za "Nezavisne novine" dobili prijavu, te su najavili da će prosvjetni inspektori izvršiti kontrolu.

Kako nam je rečeno iz Inspektorata RS, ovo nije rijedak slučaj da se kandidati žale na konkurse prilikom zapošljavanja u obrazovnim ustanovama, a da se najčešće žalbe odnose upravo na bodovanje na konkursu, intervju i slično.

"Ishodi tih kontrola su različiti, od toga da neke predstavke nisu bile opravdane, a neke jesu. Mjera koju će inspektor preduzeti zavisi od prirode utvrđene nepravilnosti. U slučaju propusta u vođenju zapisnika komisije, naložiće da se evidentiraju svi potrebni podaci, ukoliko je došlo do greške u bodovanju naložiće da se ponovi bodovanje kandidata, a ukoliko sam konkurs nije raspisan u skladu sa procedurama, naložiće njegovo poništavanje", pojasnili su iz Inspektorata RS.

Ipak, jedino na šta inspekcija ne može da utiče, poručuju, jeste intervju.

"Izuzev intervjua, bodovi koje kandidat može ostvariti po svim drugim osnovama utvrđuju se putem matematičke formule. Međutim, bodovi ostvareni na intervjuu predstavljaju isključivo procjenu članova komisije o kandidatu, te inspekcija u tom smislu nema mogućnosti da preispituje procjenu komisije", kažu iz Inspektorata.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, navodi da oni godinama traže da se u svim konkursnim procedurama boduje samo ono što je mjerljivo, a to su prosječna ocjena, radni staž, kao i staž na Zavodu za zapošljavanje.

"Naravno da je i intervju bitan, ali se i njime na neki način može manipulisati. Zato, tražimo da sve bude uređeno na pošten način, da dobijemo najbolje među nama. Mi pratimo i radimo u školama i vidimo da neki naši lošiji đaci, ne najbolji, dođu u poziciju iz nekih razloga, ili rođačkih, nepotizma ili po bilo kom osnovu, da dobiju posao, a oni bolji ostanu bez posla", poručio je Gnjatić za "Nezavisne novine".

Sa druge strane, Zagorka Grahovac, poslanik Pokreta za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS i po struci prosvjetni radnik, smatra da su rezultati intervjua jedan od najizraženijih oblika zloupotrebe prilikom konkursa za zaposlenje.

"Intervju nosi tri boda, a pitanja su motivaciona, tako da kandidati manje-više isto odgovaraju. Ali to otvara brojne mogućnosti zloupotrebe, jer se ti bodovi mogu dijeliti proizvoljno i tako poništiti bodove koji se steknu po drugom osnovu. Znam takođe da su kandidati, koji se favorizuju, unaprijed dobijali pitanja za test", ističe Grahovčeva, koja smatra da je školstvo u RS u velikoj mjeri uništeno.

"U Nevesinju smo imali slučaj da je otvoreno radno mjesto i ljude na Birou koji su kompetentni za to, ali se nisu prijavili. Pa ih je škola onda pozivala da dođu, a oni nisu htjeli. Imamo i takvih slučajeva", naglašava Grahovčeva.

Treba napomenuti da je u 2023. godini Republička prosvjetna inspekcija u svim oblastima nadzora (predškolsko, osnovno, srednje, visoko obrazovanje, sport i kultura) izvršila oko 1.500 inspekcijskih kontrola, od čega 570 vanrednih.