Dan logistike: Struka, privreda i institucije upozorile na hitne reforme u bh. transportu

Fakultet za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu bio je domaćin ovogodišnjeg Dana logistike – stručnog skupa koji je i ove godine okupio predstavnike privrede, institucija, akademske zajednice i studente sa ciljem da se otvoreno govori o realnim problemima logističkog i transportnog sistema u Bosni i Hercegovini. Događaj je organizovan u saradnji s GS1 Bosne i Hercegovine, organizacijom koja treću godinu zaredom podržava inicijativu povezivanja svih relevantnih aktera sektora.

Skup je otvorila Nevena Kravec Stojanović, rukovoditeljica finansija i marketinga GS1, naglašavajući da Dan logistike nije samo godišnji događaj, nego važan instrument povezivanja sektora koji međusobno zavise jedan od drugog. Kako je istakla, cilj je omogućiti susret privrednika, institucija i studenata u okruženju gdje se govori o konkretnim izazovima i kreiraju nove ideje.

Dekan Fakulteta, prof. dr. Amel Kosovac, podsjetio je da je transportno-logistički sektor jedan od najsloženijih sistema u državi, izložen stalnim regulatornim i tržišnim promjenama. Naglasio je da je upravo zato važno da se stručnjaci, privreda i institucije redovno sastaju i razmjenjuju informacije.

Prema njegovim riječima, fakultet se trudi stvarati prostor u kojem se znanje i praksu spajaju:

"Mi kao akademska zajednica imamo odgovornost da osiguramo dijalog. Zadovoljstvo je vidjeti studente u ulozi aktivnih učesnika, jer oni nose najveću ulogu u budućnostiD ovog sektora“, poručio je dekan, dodajući da je logistika u BiH opterećena brojnim nedorečenim propisima, usklađivanjem sa evropskim zakonodavstvom i infrastrukturnim ograničenjima.

Istakao je i da fakultet zajedno s GS1 BiH već treću godinu zaredom organizuje Dan logistike kako bi omogućio interdisciplinarnu raspravu o problemima i koracima koji mogu poboljšati konkurentnost BiH na evropskom tržištu.

GS1: Standardi koji omogućavaju interoperabilnost

Predstavnica GS1 BiH podsjetila je da se ova globalna organizacija bavi standardizacijom podataka, identifikacijskih ključeva i procesa u lancu snabdijevanja. Kroz detaljno izlaganje objašnjena je važnost GS1 sistema, posebno bar kodova, 2D kodova i globalnih identifikacijskih ključeva, čija je primjena od suštinskog značaja za tačnost podataka i usklađenost informacija u trgovini, proizvodnji, logistici i transportu.

"Bar kod je najpoznatiji standard, ali GS1 podrazumijeva mnogo širi sistem – od identifikacije proizvoda, lokacija i opreme, do standardizovanog dijeljenja podataka i elektronske razmjene informacija. Bez ovakvog sistema nema ni funkcionalne digitalizacije“, istaknuto je tokom izlaganja.

Nakon prezentacije uslijedilo je potpisivanje Memoranduma o saradnji između GS1 BiH i portala Media Logistica, što otvara nove mogućnosti za komunikaciju s privredom i studentima.

Generalni sponzor o značaju sistemskog pristupa logistici

U ime generalnog sponzora, Unit Group, prisutnima se obratio Mladen Kaurin, poručivši da logistika nije samo dio privrednog lanca, već njena okosnica.

Naglasio je da privreda, institucije i akademska zajednica zajedno kreiraju ekosistem koji omogućava stabilnost i rast sektora:
"Za nas ovaj događaj nije samo konferencija, nego mjesto gdje se oblikuju rješenja koja mogu unaprijediti cijelu industriju. Naša podrška logističkom sektoru nije jednokratna već dugoročna“, kazao je Kaurin.

Centralni dio konferencije bila je panel-diskusija „Transport na ivici“, kojom je moderirao Mladen Kaurin. Panel je okupio predstavnike institucija svih nivoa i privrede kako bi se razgovaralo o problemima koji su doveli do velikih protesta prijevoznika, kao i o koracima koji se mogu preduzeti u kratkom, srednjem i dugom roku.

Učesnici panela bili su Edin Čaušević, direktor kompanije Frigošped i član UO međunarodnih cestovnih prijevoznika, Ivana Prvulović, direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove, Samir Džafarović, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, Miljka Kutić, Uprava za indirektno oporezivanje BiH i Valentina Ivanović, Republička uprava za inspekcijske poslove RS.

Edin Čaušević opširnije je pojasnio pozadinu nezadovoljstva koje je kulminiralo protestima. Naveo je da je sektor transporta godinama funkcionisao pod pritiskom brojnih operativnih i administrativnih prepreka, ali da u proteklih godinu dana problemi postaju toliko intenzivni da ugrožavaju osnovnu održivost poslovanja.

Istakao je da su najviše zabrinuti zbog tretmana bh. vozača na teritoriji pojedinih zemalja Europske unije. Prema njegovim riječima, mnogi vozači se suočavaju s mjerama koje se kreću od detaljnih provjera do lišavanja slobode, i to i kada imaju kompletnu dokumentaciju u skladu s pravilima. U nekim slučajevima, kako je naveo, vozačima se oduzimaju telefoni i dokumenti, što ih ostavlja bez mogućnosti komunikacije sa poslodavcem, dok vozilo s robom ostaje na nepoznatoj lokaciji.

"Imali smo slučajeve gdje je vozač uredno prešao granicu, imao sve dokumente, ali ga policija u nekoj EU državi privede uz obrazloženje da je prekoračio dozvoljeni boravak. Telefon mu oduzmu, vozilo s teretom ostane bez nadzora. Firma u BiH nema nikoga ko joj se javlja. To je ogroman rizik“, pojasnio je.

"Zamislite šta znači kada vam vozač nestane 24 sata – ne možete saznati gdje je, teret je bez nadzora, osiguranje vam postavlja pitanja, a kupac traži objašnjenja. To je ogroman rizik za kompanije koje rade u međunarodnom prometu“, rekao je Čaušević.

Posebno je naglasio paradoks da bh. vozači, koji se bore da zadrže posao u domaćim kompanijama, istovremeno u zemljama EU dobijaju radne dozvole za svega nekoliko dana ako ih primi firma iz EU. To, prema njegovim riječima, stvara situaciju u kojoj domaće firme gube obučen kadar, a država gubi ekonomske prilike jer vrijednost transportnih usluga izlazi iz BiH.

Govoreći o samim protestima, Čaušević je naveo da su oni bili posljednje sredstvo. Istakao je da je prevoznicima jasno da blokade štete i njima samima, jer svaki zastoj utiče na njihove poslovne obaveze, ali da su, prema njegovim riječima, „sve druge opcije bile iscrpljene“.

Naglasio je i važnost rješavanja 10 zahtjeva prijevoznika, posebno onih koji se odnose na povrat dijela trošarina na gorivo, smanjenje cestarina i uklanjanje duplih kontrola na granicama. Kako je rekao, svaki izgubljeni sat na granici znači izgubljeni novac, a trenutno se veliki dio domaćih prevoznika nalazi na rubu održivosti.

"Prvog dana protesta niko nas nije shvatio ozbiljno. Tek kada je postalo jasno da će police ostati prazne i da robe nema bez nas, počela je reakcija institucija“, kazao je.

Istakao je da transportna industrija svake godine donese milijarde maraka u BiH, jer se većina usluga obavlja na inostranom tržištu, a prihod se vraća u državu. "ipak, taj sektor ne može koristiti mnoge poticaje jer smo svrstani kao uslužna djelatnost, što je nepravedno prema stvarnom doprinosu sektora.“

Ivana Prvulović detaljno je pojasnila šta se u proteklim mjesecima radilo na nivou inspekcija i kako se pokušava odgovoriti na zahtjeve prijevoznika. Istakla je da problemi nisu nastali preko noći i da se na graničnim prijelazima susreću s nedostatkom kadra, velikim obimom posla, kao i infrastrukturnim ograničenjima.

"U posljednjih nekoliko godina praktično radimo s istim brojem ljudi, iako se obim posla gotovo udvostručio, posebno na prehrambenim i fitosanitarnim kontrolama. Kada imate inspektora koji radi cijelu smjenu bez pauze, teško je očekivati savršenu efikasnost“, rekla je Prvulović.

Objasnila je da inspekcije moraju poštovati propise i međunarodne sporazume, te da se ne može jednostavno ubrzati proces bez adekvatnog broja zaposlenih i opreme. Zbog toga su, kako je navela, već od početka godine pokrenute aktivnosti na povećanju broja službenika, ali je procedura zapošljavanja dugotrajna – od raspisivanja konkursa do sigurnosnih provjera i obuke.

Osvrnula se na primjedbe prijevoznika da granične inspekcije nisu usklađene s radom drugih organa, ističući da je to pitanje riješeno:

"Uspjeli smo uskladiti radno vrijeme sa carinom, posebno na ključnim prelazima, što je bio jedan od zahtjeva prijevoznika. Tako smo smanjili situacije u kojima carina radi, a inspekcija ne, što je ranije dovodilo do zastoja.“

Naglasila je i da su entitetske inspekcije u stalnom kontaktu, razmjenjuju informacije i usklađuju postupke kako se ne bi dešavalo da prevoznici dobiju različita tumačenja propisa na različitim prelazima. Ipak, dodala je da potpuna harmonizacija zahtijeva sistemsko rješenje, jer svaki organ ima vlastite nadležnosti definisane zakonima.

Miljka Kutić pružila je prošireno objašnjenje o stanju carinskih procedura te izazovima s kojima se suočava carinska služba. Naglasila je da carina često bude percipirana kao primarni uzrok zastoja, iako se, prema njenim riječima, veliki broj kašnjenja zapravo odnosi na infrastrukturu, nedostupnost inspekcija u određenim terminima ili tehničke poteškoće na graničnim punktovima.

"Kada postoji usko grlo, najčešće se misli da je problem u carini. Međutim, u realnosti u BiH carinski postupak sam po sebi nije spor. Većina deklaracija se obradi u roku od nekoliko minuta. Problem je što nemamo dovoljno prostora za pretovar, nemamo adekvatne trake za kamione, a kada više institucija dijeli isti terminal, dolazi do kašnjenja.“

Posebno je pojasnila stanje digitalizacije. Naglasila je da BiH koristi informacioni sistem koji je doniran prije više od 15 godina i nije u vlasništvu države. To znači da se svaka dopuna, nadogradnja i promjena mora posebno ugovarati i zahtijeva dodatna finansijska ulaganja.

Istakla je da prelazak na savremenu verziju NCTS sistema, u skladu s EU standardima, može znatno ubrzati proceduru prolaska robe, jer se čitav proces prati elektronski od prve do posljednje stanice.

"NCTS je rješenje koje se pokazalo funkcionalnim u cijeloj Evropskoj uniji. Mi želimo da ga uvedemo, ali to zahtijeva tehničku infrastrukturu, licence, servere i obuku. Trenutno smo u fazi pripreme, ali nedostatak planiranih budžetskih sredstva ograničava tempo implementacije“, pojasnila je Kutić.

Dodala je i da je smanjen broj fizičkih pregleda robe zahvaljujući unaprijeđenoj analizi rizika, ali da se potpuna efikasnost može očekivati tek kada sve institucije na granici budu radile u jedinstvenom digitalnom ekosistemu.

Samir Džafarović dao je širu sliku problematike iz ugla državnih institucija. Ukazao je da najveći izazovi proizlaze iz činjenice da ključni zakonski okviri nisu mijenjani više od dvije decenije.

"Zakon o prevozu u drumskom saobraćaju donesen je 2001. godine. Od tada su se promijenili tržište, vozila, tehnologija, evropske regulative, čak i cijeli koncept međunarodne mobilnosti radnika. Mi i dan-danas radimo po zakonu starom 23 godine. To ograničava mogućnost brzog reagovanja.“

Pojasnio je i da su mnogi problemi koji se tiču pravila boravka vozača u EU, odnosno ograničenja 90/180 dana, u domenu međunarodnih migracionih propisa, a ne transportne regulative. Zato rješenje zahtijeva diplomatsku i regionalnu koordinaciju, jer se sa istim izazovom suočavaju sve zemlje zapadnog Balkana.

"Ne možemo riješiti pitanje radnih dozvola i boravka jednostranim internim odlukama. EU ti propisi vrijede jednako za sve vozače iz trećih zemalja. Mi moramo regionalno nastupati, jer samo zajednički možemo otvoriti proces pregovora“, rekao je.

Govorio je i o ekonomskim posljedicama zastoja na granicama. Naglasio je da procjene govore da BiH godišnje izgubi oko 110 miliona eura zbog dugih čekanja, neusklađenog postupanja institucija, kao i neefikasne razmjene informacija.

"To je iznos koji potpuno mijenja perspektivu sektora. Ako se ta sredstva indirektno gube svake godine, jasno je da transportna industrija radi pod ogromnim opterećenjem“, naveo je.

Valentina Ivanović je istakla da se u RS-u u proteklom periodu radilo na unapređenju koordinacije različitih inspekcijskih službi na granici, te da je praksa pokazala određene pomake kada je riječ o skraćivanju procedura.

"Naša iskustva pokazuju da prijevoznici uglavnom nemaju pritužbe na rad saobraćajne inspekcije, ali da ponekad dolazi do nedoumica jer se propisi ne primjenjuju jednako u svim dijelovima BiH. Zbog toga smo uspostavili redovnu komunikaciju s federalnim inspektoratom kako bismo izbjegli različita tumačenja“, rekla je Ivanović.

Naglasila je da je ključni izazov u tome što različiti nivoi vlasti imaju različite nadležnosti. U praksi to znači da se, iako postoji dobra volja, pojedini propisi ne mogu ujednačiti bez donošenja rješenja na državnom nivou.

"Prijevoznicima je najvažnije da imaju jasnu i predvidivu proceduru. Ne traže ništa izvan zakona – samo žele da pravila budu ista u Sarajevu, Gradišci ili Bijeljini. To je cilj na kojem svi moramo raditi“, zaključila je.

Tokom panela pomenuto je svih 10 zahtjeva prijevoznika, među kojima su najvažniji povrat 50% troškova na gorivo, smanjenje cestarina, priznavanje statusa izvoznika usluga, smanjenje parafiskalnih nameta, ubrzavanje granica za 50%, bolja koordinacija institucija i uklanjanje duplih kontrola, digitalizacija procedura (e-dokumenti, NCTS, jedinstveni sistem), uklanjanje diskriminacije prema bh. vozačima u zemljama EU.

Sporazum od 1. oktobra implementira samo jednu tačku – koordinaciju institucija – dok ostale zahtijevaju dugoročne zakonske i međunarodne pregovore.

Publika je imala priliku postavljati pitanja putem QR koda. Među pitanjima se istaklo ono o ulozi studenata smjera informacionih tehnologija u budućnosti transporta.

Džafarović je odgovorio da će potpuna digitalizacija transportnih dokumenata, elektronski potpis i automatizacija procedura otvoriti ogroman prostor za angažman IT stručnjaka:

"Kada elektronski potpis postane obavezan u punom kapacitetu, otvara se prostor za nove servise, platforme i digitalne alate. Studenti će imati ključnu ulogu.“

Panel je završen prijedlogom koji su podržali i privreda i institucije: formiranje posebnog međuresornog tijela koje bi objedinilo sve relevantne aktere – od inspekcija i carine, preko ministarstava, do udruženja prijevoznika – i imalo jasne nadležnosti da rješava probleme sektora unutar zakonskih okvira.

Moderator je poručio da bez koordinisanog djelovanja i jasnih nadležnosti neće biti moguće provesti reforme koje su nužne da BiH postane konkurentna na evropskom transportnom tržištu.

Diekan Fakulteta, prof. dr. Amel Kosovac, istaknuo je da Fakultet nastoji biti most između nauke i privrede, te da studenti imaju važnu ulogu u rješavanju logističkih izazova.

M. J. S.