Šverc duhana u BiH ugrožava budžete: Gubici prelaze 500 miliona eura godišnje

Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini godinama predstavlja ozbiljan problem za legalno tržište, a ilegalna trgovina duhanom i duhanskim proizvodima ostavlja značajne posljedice po budžete i privredu. Procjene ukazuju da se zbog djelovanja "crnog tržišta" svake godine gube stotine miliona eura, dok institucije i predstavnici industrije pokušavaju zajedničkim aktivnostima suzbiti šverc i zaštititi javne prihode.

Paklice bez akciznih markica, duhan koji se prodaje mimo zakonskih tokova i roba koja prelazi granice izvan sistema, sve su to primjeri sive ekonomije koja u Bosni i Hercegovini već dugo ne djeluje na margini, nego paralelno sa legalnim tržištem. Upravo promet duhanskih proizvoda najbolje pokazuje razmjere tog problema. Prema procjenama, zemlje regiona zbog ilegalne trgovine duhanom svake godine ostaju bez stotina miliona eura, a posljedice osjećaju budžeti, privreda, tržište rada i građani.

"Bosna i Hercegovina je gubila, po našim procjenama, i preko 500 miliona eura godišnje. To su zbilja veliki novci", kaže Darko Gašpar, menadžer za borbu protiv ilegalne trgovine i fiskalnu politiku BAT.

Na značaj prihoda od akciza ukazuju i iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

"Iz tih sredstava zaista se finansiraju mnoge neke stvari koje su važne za naše građane. Znamo da se penzije praktično finansiraju jer su prešle na budžet, razna socijalna davanja, policija, školstvo, itd. Dakle, iz mase prihoda, gdje se ubrajaju i akcize na duhan i duhanske proizvode, finansiraju se mnoge neke stvari kroz budžet na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini", napominje portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.

Iz institucija vlasti poručuju da šverc nije samo pitanje nelegalne prodaje, nego i direktan udar na javne prihode. Istovremeno naglašavaju da je važno usklađivati fiskalne namete u saradnji sa predstavnicima industrije.

"Kad imate taj izbalansiran pristup, vi imate situaciju da nemate štetu po državu, s jedne strane, tj. imate javne prihode na nivou očekivanja. S druge strane, imate privredu koja može da funkcioniše i, istovremeno, imate destimulaciju ovog sektora koji se zove 'sivi sektor' ili 'siva ekonomija'", ističe ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić.

Dok država nastoji suziti prostor za djelovanje sive ekonomije, legalni proizvođači i distributeri upozoravaju da bez koordinisanog djelovanja nema ozbiljnijih rezultata, jer ilegalno tržište ne narušava samo konkurenciju već i ukupnu ekonomsku sliku zemlje.

"Ne možete takve korake činiti bez ozbiljne saradnje nadležnih institucija i tu se ta sinergija u Bosni i Hercegovini dogodila, što je jako važno. I u jednom momentu 2019. ili 2020. godine prepoznato je da je došlo do ogromnog pada prihoda i da je crno tržište, ilegalno tržište duhana i duhanskih proizvoda, preuzelo polovinu ukupnog tržišta i da se taj novac, potreban svim građanima, odliva u ilegalne tokove", kaže Zinaida Babović, "Japan Tobacco International".

Stručnjaci upozoravaju da posljedice sive ekonomije nisu vidljive samo kroz budžetske gubitke. Poslovanje izvan sistema utiče i na tržište rada, jer dio novca i poslova ostaje neprijavljen i van legalnih tokova.

"Тo je globalni problem koji je barem u narednih desetak godina nerješiv, samo je pitanje kako ga možemo ublažiti", upozorava stručnjak za tržište rada Dominik Raškaj.

Ipak, kada je riječ o suzbijanju ilegalne trgovine akciznim proizvodima, Bosna i Hercegovina se često navodi kao pozitivan primjer promjena u regionu.

"Bosna i Hercegovina sada i Bosna i Hercegovina prije 10 godina su dvije različite priče. Kako se taj pomak dogodio? Dogodio se tako da je Uprava za indirektno oporezivanje zaustavila rast akciza, što je automatski zaustavilo rast cijena proizvoda, pa smo mi u jednom trenutku imali tržište Bosne i Hercegovine, koje je u jednom trenutku bilo 12 milijardi cigareta godišnje, koje je palo na 3,5 milijarde. Zadnjih pet godina oporavak je velik, prihodi sjajno rastu i mislim da je to sinergija djelovanja industrije i zakonodavstva, u pravom smislu te riječi", smatra Darko Gašpar, menadžer za borbu protiv ilegalne trgovine i fiskalnu politiku BAT.

Borbi protiv šverca doprinosi i kampanja Uprave za indirektno oporezivanje BiH "Stop švercu", putem koje građani do kraja šestog mjeseca ove godine mogu prijaviti ilegalnu prodaju duhana i duhanskih proizvoda.

"Jedine cigarete koje se legalno nalaze u prodaji u Bosni i Hercegovini su cigarete sa akciznom markicom na kojoj piše Uprava za indirektno oporezivanje i koje imaju hologramsku zaštitu, a u slučaju ako građani primjete da im neko ponudi cigarete koje nemaju akciznu markicu ili imaju akciznu markicu druge zemlje, to je nelegalno na tržištu Bosne i Hercegovine", napominje portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.

U regionu koji još pokušava dostići europske standarde, borba protiv sive ekonomije odavno je prerasla isključivo fiskalno pitanje. Svaka ilegalno prodata paklica znači manje sredstava za budžete, zdravstvo i javne usluge, dok svaka presječena ruta šverca predstavlja važan korak u zaštiti legalnog tržišta, prenosi BHRT.