Autoput Beograd–Sarajevo ulazi u završnu fazu: Kompletirana dionica do Sremske Rače

Izgradnja dionice autoputa Kuzmin–Sremska Rača, koja uključuje i novi most preko rijeke Save, nalazi se u svojoj završnoj fazi.

Ova saobraćajnica, ukupne dužine oko 18 kilometara, predstavlja ključni dio šireg projekta izgradnje autoputa E-761 koji će direktno povezati Beograd i Sarajevo.

Trasa je projektovana kao klasičan autoputni profil sa dva kolovoza i po dvije vozne trake, uz projektovanu brzinu od 130 km/h. Početak saobraćajnice nalazi se kod Kuzmina na autoputu Beograd–Zagreb i vodi sve do graničnog prijelaza kod Sremske Rače.

Dok radovi u Srbiji napreduju planiranom dinamikom, na bosanskohercegovačkoj strani projekti su i dalje u fazi idejnih rješenja i studija.

Decenijski sporovi i neslaganja oko trase

Podsjećamo, ideja o izgradnji autoputa koji bi povezao Sarajevo i Beograd stara je nekoliko decenija, a intenzivnije se pominje posljednjih deset godina.

Iako je 2016. godine potpisan sporazum o izgradnji između Turske, Srbije i Bosne i Hercegovine, realizacija na terenu u BiH još uvijek nije počela. Glavni razlog zastoja su neslaganja oko same trase puta.

Dok zvaničnici iz Srbije i Republike Srpske insistiraju na pravcu preko Višegrada, iz Sarajeva naglašavaju da trasa mora ići kroz Tuzlu i Brčko distrikt zbog snažne industrijske baze i naseljenosti tih regija.

Pitanje ekonomske isplativosti dionice prema Višegradu i dalje je predmet debate između lidera dvije zemlje.

Trenutni status i tehnički izazovi

Iako su 2022. godine u BiH usaglašene dvije trase – jedna preko Tuzle i Bijeljine, a druga preko Pala i Višegrada – one još uvijek nisu definitivno utvrđene.

Izgradnja na strani BiH predstavlja i veliki inžinjerski poduhvat jer planirane rute zahtijevaju izgradnju čak 133 mosta i 53 tunela.

Dok se u BiH pažnja nadležnih trenutno fokusira na završetak Koridora 5c, Srbija paralelno radi i na brzoj cesti od Loznice te projektovanju puta od Požege do Kotromana.

Povezivanje dva glavna grada ostaje strateški interes regije, ali dinamika radova ukazuje na to da će puna funkcionalnost "puta mira" zavisiti od brzine političkog dogovora unutar Bosne i Hercegovine.