Kada smo prije nekoliko sedmica objavili istraživanje o prodaji "Meda za mršavljenje", proizvoda bez deklaracije, bez proizvođača, bez fiskalnog računa, koji se prodaje putem Instagrama — jedno pitanje ostalo je bez odgovora. Odakle dolazi taj med i da li je ikada prošao carinsku proceduru?
Uprava za indirektno oporezivanje BiH odgovorila je na naš upit.
Što zakon propisuje pri uvozu
UIO je pojasnila da se pri uvozu, shodno članu 149. Odluke o sprovođenju Zakona o carinskoj politici, uz carinsku deklaraciju obavezno podnose faktura i ostala trgovačka dokumenta, deklaracija o vrijednosti robe, te dokaz o porijeklu robe ako je prijavljena s preferencijalnim porijeklom. Carinski organ može zahtijevati i prevozna dokumenta, paking listu ili drugi dokument u kojem se navodi sadržaj paketa.
Za proizvode kao što je "Med za mršavljenje" postoji dodatni uslov. Prihvatanje carinske prijave za stavljanje robe u slobodan promet proizvoda „Med za mršavljenje“ uslovljeno je izdavanjem odgovarajućeg uvjerenja/certifikata od strane nadležnog inspekcijskog organa. Kontrola zdravstvene ispravnosti robe vrši se prije postupka carinjenja, a u trenutku prijavljivanja robe za carinski postupak uvoza i puštanja u slobodan promet uvoznik uz carinsku deklaraciju treba priložiti odgovarajući dokument nadležnog inspekcijskog organa (rješenje, saglasnost, cerifikat i dr.), navode iz UIO BIH za Akta.ba.
Za dodatke prehrani i hranu za posebne prehrambene potrebe UIO navodi da se "dodatno traži dokumentacija potrebna za stavljanje proizvoda na tržište, uključujući dokumente o zdravstvenoj ispravnosti i registraciji proizvoda".
Po pitanju deklaracije, UIO je pojasnila da je deklaracija obavezna za svaki proizvod koji se stavlja u promet u BiH, a kod uvoznih proizvoda posebno su obavezni podaci o proizvođaču, uvozniku i zemlji porijekla.
Kontrolu zdravstvene ispravnosti, higijenske ispravnosti i kvaliteta hrane, te pregled robne deklaracije, obavljaju nadležni inspekcijski organi na nivou BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH. Prema važećim propisima u Bosni i Hercegovini, proizvodi poput dodataka prehrani, preparata za mršavljenje i sličnih prehrambenih proizvoda prilikom stavljanja u promet trebaju biti deklarisani.
Po pitanju deklaracije, UIO je pojasnila da je deklaracija obavezna za svaki proizvod koji se stavlja u promet u BiH, a kod uvoznih proizvoda posebno su obavezni podaci o proizvođaču, uvozniku i zemlji porijekla
Na tegli koju smo analizirali nema ni jednog od tih podataka.
Uvoznik mora biti registrovan
UIO je u odgovoru navela još jedan uslov, a to je da uvoznik mora biti registrovan i upisan kod Uprave za indirektno oporezivanje u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza po osnovu obavljanja poslova spoljnotrgovinskog prometa.
Prodavac "Meda za mršavljenje" na dostavnici je upisan kao naziv proizvoda. Nema firme. Nema matičnog broja. Nema registrovanog poslovnog subjekta. Na direktno pitanje zašto je tako, kurirska služba A2B Express odgovorila je da je to bio "zahtjev konkretnog klijenta".
Uvid u bazu o uvozu
Na direktno pitanje je li ovaj konkretan proizvod prošao carinsku proceduru, UIO je odgovorila: "Carinska deklaracija sadrži polje 31, koje je predviđeno za opis robe. Iako se u ovom polju mogu navesti osnovni podaci o robi, ne postoji posebno strukturisano polje za unos robne marke. Zbog toga nije moguće precizno ustanoviti da li je bilo uvoza navedenog 'meda za mršavljenje'."
Uvidom u SQL bazu podataka za 2025. godinu, UIO je utvrdila da jest bilo uvoza meda, ali, kako navode, "nigdje se ne navodi 'med za mršavljenje' jer polje 31 nije obavezno potpuno precizno popuniti".
Granice sistema
UIO je potvrdila da mehanizmi provjere postoje za robu koja prođe kroz regularni carinski postupak. U okviru tog postupka UIO evidentira uvoznika i izvoznika, porijeklo robe, prateću dokumentaciju te vrijednost i tarifnu klasifikaciju robe.
To znači da bi, ukoliko je proveden redovni carinski postupak postoji evidencija o uvozniku i carinskoj proceduri.
Međutim, problem u praksi može nastati kada se proizvodi:
· prodaju preko društvenih mreža bez registrovanog poslovnog subjekta,
· šalju kao male poštanske pošiljke,
· ili ulaze u zemlju mimo regularnih trgovačkih kanala.
U takvim slučajevima UIO nema mogućnost praćenja krajnjeg distributera.
Ko vrši kontrolu i kome se obratiti
UIO navodi da kontrolu vrše četiri institucije, zavisno od faze postupka. UIO koja kontroliše carinsku dokumentaciju, uvozne prijave i identitet uvoznika, Agencija za sigurnost hrane BiH koja vodi registre određene hrane i dodataka prehrani koji se stavljaju na tržište, zatim entitetska ministarstva zdravstva i stručne komisije koja kod određenih kategorija dodataka prehrani odobravaju promet i procjenjuju dokumentaciju, te sanitarna, tržišna i inspekcija za hranu koje vrše nadzor nad deklaracijama, sastavom i zakonitošću prodaje proizvoda na tržištu.
Za provjeru je li određeni proizvod prošao regularnu carinsku proceduru, UIO navodi da se provjera može tražiti od Uprave za indirektno oporezivanje BiH radi podataka o uvozniku i carinskom postupku, Agencije za sigurnost hrane BiH radi provjere registracije prehrambenih proizvoda, nadležnih entitetskih inspekcij, te entitetskih ministarstava zdravstva ukoliko se radi o dodacima prehrani za koje je potrebna posebna procedura stavljanja u promet.
U prethodnom istraživanju Akta.ba kontaktirala je sve navedene institucije. Agencija za sigurnost hrane uputila je na inspekciju. Porezna uprava FBiH uputila je na FUZIP. FUZIP nije odgovorio. Ministarstvo zdravstva nije odgovorilo. Agencija za nadzor nad tržištem proslijedila je upit Agenciji za sigurnost hrane.
Nakon uvida u carinsku bazu podataka i odgovora UIO, nije moguće potvrditi da je "Med za mršavljenje" uvezen regularnim putem, niti da je ikada prošao inspekcijsku kontrolu ili posjeduje dokumentaciju o zdravstvenoj ispravnosti koju zakon zahtijeva.
Prema našim saznanjima, matična firma koja ga prodaje nalazi se u Turskoj, a kako dolazi do tržišta Bosne i Hercegovije, još uvijek je upitno.
