Dolazak stranaca
Strah da će uvoz radnika promijeniti strukturu stanovništva u BiH
Struktura stanovništva BiH, ako se nastavi ovakav tempo odlaska domaćeg stanovništva, a dolaska stranaca, uskoro bi se mogla značajno promijeniti.
Struktura stanovništva BiH, ako se nastavi ovakav tempo odlaska domaćeg stanovništva, a dolaska stranaca, uskoro bi se mogla značajno promijeniti, piše Večernji list BiH. Kao što u Njemačkoj već odavno živi najmanje izvornih Nijemaca, tako bi budućnost i opstanak BiH za izvjesno vrijeme mogli ovisiti o Filipincima, Nepalcima, Turcima..., stranoj radnoj snazi koja će osigurati opstanak i razvoj gospodarstva ove zemlje. Od 2013. godine do danas iz BiH je, prema procjenama, otišlo oko 660.000 osoba.
Koji sektori traže radnike
Najveći broj njih otišao je "trbuhom za kruhom", odnosno želeći bolje plaćenim radom osigurati sebi i svojim obiteljima bolje uvjete života. S druge pak strane, BiH je "obećana zemlja" radnicima iz zemalja nižeg životnog standarda, poput Bangladeša, Nepala, Turske. Radeći u BiH, radnici iz spomenutih zemalja, kako kažu, mogu zaraditi sasvim dovoljno da svojim obiteljima udaljenima stotinama ili tisućama kilometara osiguraju pristojan život, jednako kao što to čine državljani BiH odlazeći u zemlje poput Njemačke, Švicarske, Irske... Službeni podaci pokazuju kako je broj radnika koji iz Bangladeša, Turske i Nepala dolaze raditi u našu zemlju u posljednje vrijeme povećan za 30 posto, a bit će i veći jer će razvoj gospodarstva ovisiti o dostupnosti radne snage.
Ako je nema na domaćem tržištu, tada je valja uvoziti, kao što to zemlje zapadne Europe čine već desetljećima. A da je taj trend već prisutan, posebice kada je u pitanju građevinski sektor, ali i ugostiteljski, pokazuju i podaci prema kojima je samo od siječnja do studenoga 2023. godine odobreno više od 3000 radnih dozvola stranim državljanima.
Trenutačno radnici dolaze sami, kao što su 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća državljani BiH išli u Njemačku, međutim, nije isključeno da će se u dogledno vrijeme doseljavati cijele obitelji, jednako kao što se domaći iseljavaju u inozemstvo. Vlasnik agencije za posredovanje pri zapošljavanju Ervin Mešanović kaže kako se svakodnevno mladi ljudi raspituju kako naći posao u inozemstvu. Kada je riječ o njegovoj agenciji, ona posreduje prilikom zapošljavanja medicinskog kadra, i to u Austriji. Veliku ulogu u iseljavanju mladih u potrazi za poslom igra činjenica da Bosna i Hercegovina još uvijek nije uskladila obrazovni sustav s potrebama tržišta, zbog čega se svake godine proizvode viškovi određenih kadrova, dok drugih nedostaje ili ih nema nikako.
Mešanović navodi kako svake godine minimum tisuću učenika izlazi iz srednjih škola, a zaposli ih se svega stotinu do dvije na domaćem tržištu. Ostali su prisiljeni raditi na poslovima koji nisu vezani uz njihovu struku ili se pak preseliti u inozemstvo, gdje potrebe za njihovim zvanjem itekako ima. Već neko vrijeme BiH se bori s deficitom ličilaca, keramičara, električara ili vodoinstalatera, koji su već u Hrvatskoj dvostruko plaćeniji nego u BiH. Konstantno su raspisani natječaji za građevinske radnike, kuhare, konobare, spremačice... Nerijetko se ta radna mjesta popune tek kada poslodavac dobije dozvolu da uveze radnu snagu.
Poslodavci i obrazac
Kako je za BHRT objasnio Nedžad Veladžić, ravnatelj Službe za zapošljavanje Unsko-sanske županije, postoji jasna procedura kod traženja i uvoza radnika.
"Svi poslodavci koji traže radnike iz strane zemlje i nađu ih, obrate se nama. Postoji obrazac, zahtjev koji podnesu. Na tom obrascu navedena je i dokumentacija koju treba dostaviti uz obrazac. Mi i naši kolege, stručni suradnici, sve to pregledamo. Ako je sve uredu, spakira se i šalje Federalnom zavodu za zapošljavanje", objasnio je.
Domaći poslodavci nisu presretni zbog činjenice da za radnom snagom moraju posezati u treće zemlje, međutim, sve češće je to jedini način da im tvrtka opstane.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
