Prosječna neto plata zaposlenih u ministarstvima republičke Vlade kreće su u rasponu od 1.800 do čak 2.180 maraka, a resor energetike i rudarstva koji vodi Petar Đokić može se pohvaliti najvećom prosječnom platom, dok je najmanja kod njegovog kolege Save Minića koji upravlja poljoprivredom, šumarstvom i vodoprivredom.
Podaci iz ministarstava u Vladi RS o prosječnoj zaradi za svako zasebno pokazuju da pojedini resori sa prosječnom platom i do skoro 900 maraka premašuju republički prosjek, koji prema posljednjim podacima iznosi 1.312 maraka.
Više od 2.000 KM
Prosječna isplaćena neto plata za zaposlene u Ministarstvu energetike i rudarstva za januar 2024. godine iznosila je 2.182,86 KM.
"U ovom ministarstvu zaposleno je 55 radnika, od čega su 52 sa visokom stručnom spremom i tri sa srednjom stručnom spremom", kazali su "Glasu Srpske" u Ministarstvu energetike i rudarstva RS.
Slijedi ih resor saobraćaja i veza RS, kojim upravlja Nedeljko Čubrilović, a gdje prema posljednjim podacima prosječna neto plata iznosi 2.148,31 KM, dok nešto manji prosjek ima resor za evropske integracije i međunarodnu saradnju na čijem čelu je Zlatan Klokić. Prema njihovim podacima, prosječna plata isplaćena za januar iznosila je 2.048 KM.
Ministarstvo pravde, na čijem je čelu Miloš Bukejlović, jedino javno i to svakog mjeseca, objavljuje ove podatke još od 2016. godine, a statistika pokazuje da su zaposleni u ovom resoru u januaru u prosjeku zaradili 2.046 maraka.
Prosječnom platom koja je veća od 2.000 maraka može se pohvaliti i resor porodice, omladine i sporta kojim rukovodi Selma Čabrić, a prema posljednjim podacima prosjek plate kod njih iznosi 2.027,45 maraka.
Posljednje, šesto mjesto, ali ništa manje slavno, liste onih koji imaju prosječna primanja iznad 2.000 maraka pripalo je Ministarstvu privrede i preduzetništva kojim rukovodi Vojin Mitrović. Prosječna neto plata prema posljednjim podacima iznosi 2.023 KM.
Od 1.800 do 2.000 KM
S druge strane, prosječna zarada u šest resora Vlade RS kreće se od 1.900 do 2.000 maraka, a prvo ispod 2.000 maraka je Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje na čijem je čelu Željko Budimir, gdje je prosjek plate 1.974,78 maraka.
Slijedi ih resor kojim rukovodi Alen Šeranić, odnosno Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, gdje je prosječno isplaćena neto plata u januaru iznosila 1.963,20 KM.
Prosjek plate u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, na čijem je čelu Bojan Vipotnik, je 1.935,34 marke, a u resoru uprave i lokalne samouprave, kojim rukovodi Senka Jujić, 1.927,70 maraka.
Nešto manje zarađuju u Ministarstvu finansija, na čijem je čelu Zora Vidović, a gdje prema posljednjim podacima prosječna neto plata iznosi 1.916 KM, dok je u resoru trgovine i turizma, koji vodi Denis Šulić, prosječna neto plata u januaru 2024. godine iznosila 1.902,10 maraka.
Međutim, ima i resor koji je ispod crte od 1.900 maraka, a to je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
"Na osnovu analize na bazi januara 2024. godine, prosječna neto plata isplaćena za zaposlene iznosi 1.811,15 KM", kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.
"Glas Srpske" je pitanja poslao i na adresu ministarstava prosvjete i kulture, unutrašnjih poslova te rada i boračko-invalidske zaštite kojim upravljaju Željka Stojičić, Siniša Karan i Danijel Egić, ali od njih odgovore nisu dobili.
Podaci o prosječnim zaradama zaposlenih u ministarstvima pokazuju da je onaj ko je uspio da dobije posao u javnom sektoru na dobitku, a da za rezultate svoga rada ne mora da se sekira, kazao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Naglasio je da su zbog takve situacije najpoželjniji poslovi u javnom sektoru, jer niko ne odgovara za rezultate svog rada kao što je to u privatnom sektoru.
"S druge strane, vidimo da se narušava dogovor ili sugestija Svjetske banke po kojoj ne treba zapošljavati nove radnike u javnom sektoru i povećavati plate. Kao što vidimo, to se ne poštuje, a veliko je pitanje iz čega će se sve to moći i isfinansirati s obzirom na to da su prihodi od indirektnih poreza u porastu, ali i obaveze po osnovu vraćanja kredita rastu, dok su direktni porezi u padu", rekao je Pavlović za "Glas Srpske".
To u prevodu, naglašava, znači da će javni sektor ili morati da uzima kredite da bi isplaćivao plate ili da te plate smanjuje.
"Drugu opciju je veoma teško izvesti jer je uglavnom riječ o zaposlenima koji su iz određenih krugova i partija koje su na vlasti", zaključio je Pavlović.
Sindikat
Predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić rekao je da visokom prosjeku plata u ministarstvima najviše doprinose rukovodeći kadrovi.
"Nisu računate plate namještenika koji nemaju status službenika, a rade u tim ministarstvima. S druge strane, ako posmatramo to na način da je jedan načelnik odjeljenja, koji je zadužen za izradu nekog zakona, imao 1.800 pa i 1.900 maraka primanja, a iz toga izuzmemo topli obrok i regres, dođemo do toga da on ima platu oko 1.500, 1.600 KM, što i nije tako velika plata u odnosu na druga zanimanja, gdje zaposleni nisu uložili znanje da bi radili najsloženije poslove za državu", kazao je Marić.
