Zakon o sudu BiH najavljen, najavljeno i obaranje

Najavljen, ali sudbina i dalje neizvjesna. Na zvaničnoj stranici Vijeća ministara - Nacrt zakona o sudu Bosne i Hercegovine dio je predloženog dnevnog reda sjednice ovog utorka. Sadržaj zakona i dalje tajan, a predstavnici državne koalicije danas tihi. Na pozive novinara nisu odgovarali. Stavove glasno iznose samo političari iz RS-a. Iz SNSD-a poručuju da zakon nije usaglašen i kao takav za njih je neprihvatljiv. Osim sjedišta, sada je jasno da su sporne i nadležnosti.

Od odustajanja do novog pokušaja. Zakon o sudu još prošle sedmice bio je na dugom štapu, a već ovog utorka će pred Vijeće ministara BiH. Na inicijativu HDZ-ove Borjane Krišto, iz SNSD-a već u najavi obaranja, a Trojka šuti. U novom tekstu i sa potvrdom naziva - Zakon o sudu. Dakle, jednina - u kojoj se krije samo apelaciono odjeljenje Suda BiH. A, krije se tu još mnogo detalja. Od nadležnosti do sjedišta koje je do sada bilo u fokusu. Danas, ipak, karte na sto.

"Zakon o sudu nije usaglašen, a usvojen će biti tek kada se u njemu nađu rješenja s kojima je saglasna srpska strana. Neko pokušava da iskoristi evropsku priču i da na mala vrata uvede neke nove nadležnosti apelacionog suda. To se neće desiti. Na nivou BiH će se poštovati zakon i Sud BiH će primjenjivati samo one zakone koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH u skladu s Ustavom BiH", poručio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Sud BiH ne bi mogao preuzimati predmete iz nadležnosti entiteta, odnosno krivične predmete gdje se izvršenje djela dogodilo samo na području jednog entiteta. Slučajno ili ne, kao u primjeru predsjednika RS-a kojem trenutno sudi državni sud.

"Mi smo kao Trojka jasno definisali svoj stav, a to je da nikakvo umanjenje nadležnosti apelacionog odjeljenja u budućem zakonu nije prihvatljivo, a isto tako da sjedište treba biti u RS-u, ali s prijedlogom da to bude Istočno Sarajevo. Postojeće zakonsko rješenje za nas minimum ispod kojeg mi ne možemo ići jer bilo koje zakonsko rješenje koje bi u bilo kojem smislu narušilo postojeći sistem nadležnosti za nas je neprihvatljiv", kazao je Albin Muslić, SDP-ov zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Između dva stava koalicionih partnera, struka nudi svoj. Paziti se mora, ali jasno definisanje nadležnosti ne mora nužno značiti i potez na gore.

"Ostavljena je preširoka mogućnost tužiocima sa državnog nivoa da intervenišu. Po broju presuda koje su u međuvremenu uslijedile, a znatan dio je bio i oslobađajući, vidjelo se da su neki predmeti preuzeti, a nisu zapravo trebali", ističe advokat Vlado Adamović.

I na sam izbor sjedišta može se gledati iz dva smjera.

"Moje mišljenje je da je sasvim svejedno gdje će biti sjedište tog suda jer ima opravdanje i jedan i drugi prijedlog, a čini mi se da je u ovoj hitnosti koja je neophodna - u ovom momentu pametniji onaj ko popusti", poručuje Adamović.

Vode li se istom tezom i u koaliciji ili su, pak, u pozadini drugi razlozi? Zakon o sudu teško da može imati za alternativu za Evropsku uniju, a dokaz tome i poruke nakon nedavnog sastanka Konaković - Varhelji. Pozdravljanje urađenog ne briše preostale obaveze.

"Da ne bismo rizikovali, možemo sa sigurnošću reći da 100 posto otvaramo pregovore ukoliko još donesmo odluku i zakon sudovima", kazao je tada ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP).

Ovaj put cijena bi mogla biti evropski put. No, iako ima male šanse da se ovog utorka zaista razmatra, zakon o sudu BiH, prilika je i rizik. Kako kome. Ili će značiti otvaranje pregovora ili propalu priliku, ali s jasno označenim krivcima za blokadu evropskih integracija. Sve na račun SNSD-a.