Čak 60 odsto obradivih površina u USK će ostati neiskorišteno

Predstojećom proljetnom sjetvom na području Unsko-sanskog kantona bit će obuhvaćeno 26.000 hektara zemljišta, što je značajno manje u odnosu na ranije godine, potvrdio je Mehmed Ćenanović, ministar poljoprivrede u Vladi USK.

"Podaci koje dobijamo iz nadležnih službi iz lokalnih zajednica govore nam da se nastavlja trend pada broja zasijanih površina. Konkretno, u odnosu na neke protekle godine, kada je riječ o proljetnoj sjetvi, zasijane površine bit će umanjene za oko 6.000 hektara", potvrdio je Ćenanović.

On je istakao kako je u protekloj jesenjoj sjetvi zasijano oko 16.000 hektara, što u zbiru s planom za proljetnu sjetvu ukupno iznosi oko 40.000 hektara zemljišta.

"Prema zvaničnim podacima, Unsko-sanski kanton raspolaže sa 105.000 hektara obradivih površina, što znači da će ostati neiskorišteno oko 60 procenata obradivog zemljišta", kazao je Ćenanović.

Prema njegovim riječima, u protekloj godini je za poticaje poljoprivrednoj proizvodnji, s kantonalnog i federalnog nivoa izdvojeno oko 39 miliona maraka, što su do sada najveći novčani iznosi, ali se i pored tolikih ulaganja sektor agrara nalazi u teškoj situaciji.

Prema njegovim riječima, u planiranje razvoja poljoprivredne proizvodnje neophodno je uključiti prehrambeni sektor i treba ga paralelno s poljoprivredom jačati, te tako omogućiti otkup poljoprivrednih proizvoda.

Dobar primjer je proizvodnja mlijeka, koja se razvila i opstala zahvaljujući mljekarskoj industriji.

U udruženjima koja okupljaju poljoprivredne proizvođače s područja Unsko-sanskog kantona navode da situacija nikada nije bila teža nego što je sada i da sjetva nikada nije bila skuplja.

U takvoj situaciji većina poljoprivrednika odlučuje da smanji sjetvene površine, a mnogi gase proizvodnju i farme.

"Vodeći ovakvu politiku sve više ćemo zavisiti od uvoza i uvoznih lobija. Farmeri više ne žele sjemeniti svoja grla i drastično se smanjuje stočni fond na ovim prostorima. Zamislite situaciju u kojoj su poljoprivrednici prinuđeni uzimati kredite po kamatnoj stopi od sedam ili osam posto, a Razvojna banka FBiH, koja bi trebalo da bude podrška poljoprivrednoj proizvodnji, kredite s minimalnim stopama izdaje firmama koje su bliske domaćim političarima ili na njihovu preporuku, a koje se bave trgovinom ili sličnim djelatnostima", kaže Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa USK.

Prema njegovim riječima, sve više ovdašnjih poljoprivrednika se odlučuje na zatvaranje farmi i odlazak na rad u inostranstvo, pa je trenutno evidentan problem nedostatka radne snage.

"U ovome trenutku kako-tako opstaju porodična gospodarstva, ali mnogi poljoprivrednici stavljaju katance na svoje farme", navodi Veladžić.