dodatni nameti

Teške rudničke mašine - ne izlaze na javne puteve, a plaćaju putarinu

18.03.2024. 08:30 / Izvor: Federalna.ba
autpoutevi

Od akciza na gorivo, po Zakonu, trebali bi se graditi javni putevi i autoputevi.

Od akciza na gorivo, po Zakonu, trebali bi se graditi javni putevi i autoputevi. To plaćaju građani, a trenutno i rudnici i termoelektrane. Dodatni su to nameti za funkcionisanje ovih preduzeća, pa je Upravi za indirektno oporezivanje BiH upućen zahtjev za oslobađanje plaćanja putarine za ove subjekte. Istovremeno, cijela priča dobit će i sudski epilog.

Teške mašine na površinskom kopu kakanjskog rudnika rade, a ne izlaze na javne puteve - na kraju moraju da plaćaju putarinu.

"40 feninga po svakom litru - dolazimo do sume na godišnjem nivou od milion do dva KM", kaže Iso Delibašić, direktor ZD RMU Kakanj.

Rudnici i termoelektrane su od 2009. pa sve do prošle godine bili oslobođeni ovog nameta, jer im Zakon o akcizama omogućuje, ali tek nakon što prijedloge entiteskih i Vlade Brčko distrikta BiH o količinama odobri Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

"Energetska zajednica EU-a je dostavila pismo Upravnom odboru UIO-a BiH u kojem je obavijestila Upravni odbor da će biti pokrenut postupak protiv Odluke o količini dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2022. godinu, jer se to smatra kao pomoć države koja narušava princip konkurencije".

Vijeće za državnu pomoć potvrdilo je tu odluku smatrajući da nije ni u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji. Istovremenom odlukom entitetske željeznice su oslobođene plaćanja. Iz privrednih komora oba entiteta tvrde da se izuzeće plaćanja ne može okarakterisati kao državna pomoć.

"Mi smatramo da je to apsurdna odluka i kad smo dobili informaciju, reagovali smo Upravi za indirektno opirezivanje BiH da se to ne može smatrati i tumačiti kao državna pomoć nego da rudnici plaćaju nešto što ne koriste", objašnjava Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.

Rudarski sektor posebno pogađa odluka da moraju vratiti 30 miliona maraka za 2022. godinu, kada su bili oslobođeni plaćanja putarine. Vlade entiteta podržavaju oslobađanje rudnika i termoelektrana ovih nameta. Vlada FBiH donijela je set odluka usmjerenih ka državnom nivou.

"Da se ovo odluči na višim nivoima vlasti u korist rudnika, rudnici ne trebaju plaćati, a naročito vračati novac iz prethodnih perioda", kategoričan je ministar energije, industrije i rudarstva FBiH Vedran Lakić (SDP).

Pitanje oslobađanja plaćanja putarina bi moglo biti riješeno, nada se državni ministar finansija Srđan Amidžić (SNSD), već na na prvoj sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kojom predsjedava. Smatra i da odluka Vijeća za državnu pomoć nije racionalna: „Pozivam sve koji učestvuju u ovom procesu da uvaže ono što je ekonomska realnost zemlje koja se zove BiH i prilikom toga da polazimo prije svega od onog što je interes naših građana i interes ljudi koji ovdje rade i žive, a evropski standardi koje treba u nekom vremenu da dosegnemo, kad za to stvorimo kondiciju i kad se zato stvore mogućnosti“.

Upravne sporove protiv odluke Vijeća za državnu pomoć pokrenuli su rudnici i termoelektrane, a tužena je i Uprava za indirektno oporezivanje BiH zbog neosnovanog bogaćenja.

"Smatramo da ne možemo biti tužena strana, jer spomenutu odluku ne donosi Uprava za indirektno oporezivanje BiH, već Upravni odbor UIO-a BiH, koji je posebno pravno lice. Također, Uprava za indirektno oporezivanje BiH nije ni donijela sporna rješenja, već ih je donijelo Vijeće za državnu pomoć BiH".

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH usvojio je odgađanje izvršenja naplate 30 miliona do okončanja spora o ovom pitanju koji se vodi pred Sudom BiH. U konačnici, rudnici i termoelektrane ili će morati nastaviti plaćati putarine ili će biti oslobođeni. No, u tom slučaju postavljaju pitanje - ko će morati vratiti 30-ak miliona koje su platili za prošlu godinu?

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti