Priča pod velom tajne: Spremni bh. dronovi?

Prvi dron bosanskohercegovačke proizvodnje uskoro bi mogao biti predstavljen javnosti, najavio je ministar odbrane BiH, Zukan Helez. No, ako je suditi prema njegovim riječima od ranije, proizvodnja nije u sklopu namjenske industrije. Čitava priča još je obavijena velom tajne. Istim velom obavijena je i proizvodnja u brojnim kompanijama koje proizvode oružje, dok se namjenska industrija nameće kao jedna od najznačajnijih privrednih grana.

Vijest da će Bosna i Hercegovina u narednih 15 dana početi proizvodnju dronova, odijeknula je na sve strane. Rekao je to ministar odbrane Zukan Helez, u intervjuu za Federalnu televiziju. Tri mjeseca unazad, upravo je o ovome govorio Helez gostujući u Pressingu kod Amira Zukića.

“S ponosom mogu reći da mi već proizvodimo nekoliko vrsta dronova, proizvodimo oklopna vozila, koja su bolja od ovoga što je naš MUP nabavio”, rekao je Helez u novembru prošle godine.

N1: “Gdje se proizvode dronovi?”

Helez: “Nemojte me dalje pitati, molim vas.”

N1: “Kako se zovu, eto možete mi to reći?”

Helez: “Dron. To čak nije vezano ni za namjensku industriju, vezano je za neke tehnologije, jedan je bio izložen u Skenderiji na sajmu vojne opreme, znači nikakva tajna nije.”

Ko je kontaktiran za proizvodnju?

Kao i tada, tako i danas, ministar je tajnovit kada je riječ o proizvođaču dronova. Poznato je da kada je riječ o BiH, jedini koji su se bavili ovim poslom su Centar za napredne tehnologije Sarajevo, no direktor ove ustanove za Oslobođenje je kazao kako nisu kontaktirani za proizvodnju dronova koje spominje ministar. Više informacija nemaju ni oni koji su duboko involvirani u namjensku industriju. Tako direktor Tehničkog remonta Bratunac, Slaven Ristić kaže, nisam čuo, ali raduje me vijest, ona bi značila i nova radna mjesta.

“Iz mog ugla dronovi su letjelice gdje mi većinu kompomenata nabavljamo od Kineza, Amerikanaca, sama asemblaža dronova je izvijestan i realan posao ovdje u BiH. Centar drona i ono što je najvažnije oko te letjelice, jesu softveri i algoritmi, koji predstavljaju mozak i ono što čini sam dron. Mislim da mi imamo znanje i tehnologije ovdje i u Sarajevu i Banjaluci da bi inžinjeri i mladi ljudi mogli da osvoje te tehnologije, i raduje me ta činjenica ukoliko je tačna”, odgovorio nam je Ristić.

Kada je riječ o kompaniji kojom rukovodi Ristić, kaže njihov najpoznatiji proizvod su mašine za proizvodnju municije. Proizveli su i javnosti dobro poznata oklopna vozila, Vihor i Despot. Bliski Istok im je najveće tržište. U Republici Srpskoj, uz TRB posluju još dvije kompanije namjenske industrije, Kosmos i Orao. No iz Vlade nismo dobili detalje njihove proizvodnje.

“Mislim da će Republika Srpska isto tako pronaći sluha za to i da ćemo mi u narednim godinama iskoristiti istorijsku šansu, jer vidite u koliko nestabilnom svijetu živimo, i da ćemo proizvoditi i da će namjenska industrija biti jedna od bitnijih grana privrede”, naglasio je Ristić.

Kada je riječ o Federaciji BiH, znatno je više što privatnih, što vladinih kompanija. Time je i razvoj znatno napredniji, kažu mnogi. Konjički Igman nedavno je obilježio 74. godišnjicu rada. Novom linijom za proizvodnju municije povećali su i proizvodnju metaka za nekih 50 miliona na godišnjem nivou. Nove tehnologije, ponekad znače i manje posla za “ljudsku ruku”.

“Sve dok je to državni kapital, državno vlasništvo, mora imati i socijalnu komponentu, mora imati socijalnu kategoriju, mora imati dio gdje radi puno više ljudi na starijim mašinama i u nekim drugim okolnostima”, naveo je federalni premijer Nermin Nikšić.

Nadležni u Federaciji pohvalili su se i zapošljavanjem preko 100 radnika u goraždanskom Ginexu. No, ne treba zaboraviti činjenicu da su nerijetki protesti, iz brojnih razloga, nezadovoljnih radnika. Nezadovoljstva je bilo i u Ginexu, Zraku, Pretisu. A šta su planovi Vlade Federacije za naredni period?

“Da se poveća nivo tehnoloških procesa u svim kompanijama namjenske industrije, da se poveća broj zaposlenih, da se poveća količina proizvoda u našim firmama, i da što je moguće više posrednika koji se javljaju namjenskoj industriji otkačimo od namjenske industrije i da prihod koji treba da obezbijede naše kompanije da se poprave uslovi radnika u namjenskoj industriji”, konstatovao je Vedran Lakić, ministar energije, industrije, rudarstva FBiH.

Kada je riječ o proizvodnji, izvozu, entitetske vlade i komapnije su tajnovite. Ovu su podaci Vanjskotrgovinske komore.

Izvoz oružja je u 2023. bio za sto posto veći nego npr. 2020. godine, dosegao je 408 miliona maraka. Naš najveći kupac su Sjedninjene Američke države, 25 posto od ukupnog izvoza. Izvozili smo u Tursku, 12 posto. Slijedi Bugarska sa nešto više od 10 posto. Oružje smo izvozili i u Srbiju, postotak je nešto viši od 7. I na petom mjestu je Irak.
Inače, uz ovih pet zemalja, kupci bh. oružja u proteklim godinama bili su Saudijska Arabija, Ekipat. Najviše izvozimo municiju, eksploziv, te oružje i dijelove oružja.