Ako BiH do 2026. ne ispuni CBAM uvjete riskira gubitak 400 milijuna eura izvoza godišnje

Ako Bosna i Hercegovina do 1. 1. 2026. ne ispuni uvjete predviđene Mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) riskira gubitak 400 milijuna eura izvoza godišnje.

Ovo je istaknuto na poslovnom forumu "Spremni za CBAM i proces dekarbonizacije gospodarstva", održanom na Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2024.

CBAM je mehanizam Europske unije kojim se regulira emisije ugljika u međunarodnoj trgovini. Riječ je o politici koja omogućava državama Europske unije da naplaćuju porez za uvozne proizvode koji su proizvedeni s visokim emisijama ugljika.

"Plastično kazano, kada izvozite svoju robu na tržište Europske unije, a BiH izvozi 70 posto na to tržište (radi se o proizvodima poput čelika, željeza, aluminija, mineralnog gnojiva i tekućeg vodika), vi plaćate porez u zemlju u koju izvozite. Ako pristupimo CBAM-u ti porezi ostaju u Bosni i Hercegovini, odnosno plaćamo poreze tu i od tog novca se formiraju posebni fondovi iz kojih se ulaže u obnovljive izvore energije, a iz tih fondova pravite zeleni aluminij, zeleni čelik itd. Na taj način ostajemo konkurentni na stranim tržištima", izjavio je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.

Vanjskotrgovinska komora BiH aktivno radi na edukaciji bh. gospodarskih subjekata o karbonskom računovodstvu, a provedena anketa pokazala je da su domaće kompanije spremne za popunjavanje izvješća o emisiji ugljika.

Pojedine tvrtke već deponiraju određena porezna sredstva kako bi 1. 1. 2026. godine bile spremne za početak primjene CBAM sustava, dodao je Vuković.

"Prvi rok za primjenu CBAM sustava je bio 1. 1. 2024. godine. Mi smo dobili pomjeranje tog roka za dvije godine i nadam se da ćemo u tom vremenu uspjeti privoliti tijela koja odlučuju o tome da prihvate europske direktive i donosu pravila igre za Bosnu i Hercegovinu", kazao je Vuković.

Zelena tranzicija prilika, a ne prijetnja

Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore (HGK) Marija Šćulac Domac govorila je o iskustvima Republike Hrvatske u procesu dekarbonizacije.

"Hrvatska gospodarska komora je u dva navrata 2021. i 2023. godine radila istraživanje spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju i klimatsku neutralnost. Podaci su pokazali da hrvatske tvrtke strašno puno ulažu u projekte energetske učinkovitosti, projekte korištenja obnovljivih izvora energije, iako je i dalje veliki problem financiranje projekata, iako znamo da Hrvatska na raspolaganju ima značajna sredstva iz europskih programa i fondova", kazala je Šćulac Domac.

Energetska kriza, dodala je Šćulac Domac, osvijestila je hrvatsku industriju i poduzetnike da se okrenu proizvodnji vlastite energije iz obnovljivih izvora, da ne budu više energetski ovisni.

"Poduzetnici više ne doživljavaju zelenu tranziciju kao prijetnju nego je više shvaćaju kao poslovnu priliku i imamo niz tvrtki koje svoje koncepte grade upravo na zelenoj tranziciji", zaključila je.

Ugljik je novac

Radman Šelmić iz Privredne komora Srbije istaknuo je kako će CBAM mehanizam imati veliki utjecaj na gospodarstvo cijele regije.

"Dekarbonizacija je strateški dugoročni izazov. U prijelaznom razdoblju do 2026. godine neće se ništa plaćati, a kada se ugljične emisije počnu naplaćivati nastupa pravi izazov i onda će kompanije shvatiti da je ugljik zapravo novac. Što prije to shvate i počnu se pripremati bit će bolje za njih i za sve nas", kazao je Šelmić.

Za Srbiju, kao i za Bosnu i Hercegovinu, upozorio je, najveći problem predstavlja činjenica da se veliki udio električne energije proizvodi u termoelektranama.

"Tu nema brzih i lakih rješenja, ali i tu se radi ubrzano i mislim da je država svjesna tog izazova. Problem je dvostruk jer će se pri izvozu električne energije u EU plaćati ugljična taksa, a s druge strane, sam izvor električne energije ulazi u ugljične bilance kompanija. To je nešto što je u cijelom kontekstu zelene tranzicije ozbiljan izazov i za Srbiju i za Bosnu i Hercegovinu", kazao je Šelmić.