Neće imenovanje sudija, neće entitetski veto, neće jedinstveni broj – ni dvije milijarde

Bosna i Hercegovina je u riziku da ostane bez dvije milijarde maraka iz Plana rasta za Zapadni Balkan jer politika ponovo nije na visini zadataka. Potrebni zahtjevi Evropske unije još nisu ispunjeni, pa čak i ako su banalni. Jedinstveni broj za hitne pozive jedna je od tri preostale reforme. Najlakša, ali za SNSD, zajedno s imenovanjem sudija u Ustavni sud i ukidanje entitetskog veta, neprihvatljiva jer su nadležnosti iznad svega, pa i razumnog izbora u korist cijele države.

Na političkoj vagi ponovo prevagnuli svi interesi osim državnih. Lista reformi nije kompletirana, a Plan rasta je još daleko. Rokovi prolaze, ali finaliziranje liste pred prvu tranšu sredstava nije ni na vidiku.

"Ukazujemo na važnost njegove implementacije kroz provedbu reformi, a koje se tiču vladavine prava, boljeg funkcioniranja institucija", kazala je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ BiH).

Milijarde potrebne, u evropskom zamahu obećane, ali ne i zarađene. Broj 113 u reformama za BiH je, ipak, nedostižan. Ali, u računici kočničara dovoljan.

"110 je bolji nego 0, ali, eto, nije isto kao i 113, ali nije ni nešto strašno", kazala je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović (SNSD).

Neće ih toliko ni biti, jer su predstavnici RS- izričiti. Jedinstveni broj za hitne pozive, imenovanje sudija Ustavnog suda i ukidanje entitetskog veta neće prihvatiti jer su nadležnosti iznad dobrih prilika, pa i novca. Barem, onog s namjenom za državu i građane.

"Ja dok obavljam ovu poziciju, ne mogu prihvatiti te tri mjere", kazao je premijer RS-a Neće imenovanje sudija, neće entitetskog veta (SNSD).

"Ono što nije u skladu sa Ustavom, gdje se umanjuju ustavni kapaciteti RS-a, uvijek ću biti vrlo vidljiv u odbrani interesa RS na demokratski način", kazao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD).

A, u takvoj SNSD-ovoj demokratiji čak i hitni poziv ima entitetski predznak pa je jedan broj za cijelu državu nemoguć. A, trebao bi biti sitnica.

"Nije sve u parama, postoji nešto i u principima. I mislim da naš put ka EU, ustvari, nije nešto što naši političari iskreno žele, nego da nekako oni govore, a mole Boga da se ništa ne desi. Njima milijarde ništa ne znače", kaže psiholog Staša Košarac.

"To samo pokazuje da apsolutno im nije u interesu opće dobro nego isključivo privatno i da vječito trguju i ucjenjuju nečim. Ne razumijem zašto bi bio problem jednoj državi i šta to ugrožava srpski narod i RS jedinstveni broj", kaže analitičarka Svetlana Cenić.

Kada je zadatak polovično urađen, a geopolitika povoljna, onda političarima u nedostatku rezultata ostaje nada da će novac, ipak, dobiti. Po principu, ako Evropska unija ne može vidjeti reforme, može progledati kroz prste.

"Nekako čini mi se da smo se pretvorili u jednog narkomana kome država, odnosno EU daje toliko droge da se ne oda kriminalu i da ne krene da sama valja tu drogu - tako i oni taj evropski put kupuju s nadom da će naši političari da postanu bolji nego što su sada", kaže Puhalo.

"Uporno od istih likova očekujemo nešto, a sve se dešava nekom iznudicom. I to jada malo što se završi - to je sve u zadnji čas", kaže Cenić.

U ovom času već je prilično kasno da BiH stigne dobru priliku za rast ekonomije. Mnogo toga nedostaje. Od reformi do budžeta. Ključ za oboje ima SNSD i jasnu namjeru da BiH ni do jednog uskoro ne dođe.